Otpornost

Dragi čitatelji,

sigurno ste čuli za engleski termin water-proof. Radi se o tzv. vodootpornim materijalima koji ne dopuštaju vodi da prodre kroz njih. Općenito, sufiks -proof koristi se u engleskim riječima za označavanje nečega što donosi zaštitu i otpornost od onoga navedenog u prvom dijelu riječi. Tako, primjerice, winter-proof, noise-proof, bullet-proof i sl., označavaju proizvode koji su otporni na zimske uvjete, buku, metke i sl. U toj maniri sastavljanja riječi s nastavkom -proof, u edukativnim krugovima pojavila su se zadnjih desetljeća još dva zanimljiva izraza: teacher-proof curriculum i curriculum-proof teacher.

Teacher-proof curriculum (moj prijevod glasio bi: kurikul otporan na nastavnike) bi bila vrsta novih kurikula i kurikularnih materijala koji su se pojavili u nekim zemljama, a u kojima je glavna ideja da su kurikul pisali stručnjaci bez većeg utjecaja nastavnika i učitelja, tj. kadra koji radi u neposrednom radu s učenicima. To može biti i vrlo strukturiran kurikul, vrlo integriran, s brojnim motivirajućim materijalima i detaljima u kurikularnom paketu, tako da se dobiva dojam da učitelj, njegova kreativnost i njegov doprinos zapravo nisu bitni.

S druge strane, što bi bio curriculum-proof  teacher (moj prijevod glasio bi: učitelj otporan na kurikul)? Profesorica Megan Taylor u svojim radovima koristi naziv curriculum-proof teacher za one učitelje koji svaki novi kurikul mogu koristiti na vrlo efikasan način. Polazeći od nastave matematike, ona zastupa ideju da su učitelji, a ne pisani kurikuli, ti koji trebaju biti polazište za promjene i u što se treba najviše investirati.

Od ove jeseni reforma i novi kurikul ušli su frontalno u pete i prve razrede naših škola. Ne možemo reći da nam je novi kurikul teacher-proof jer su u njemu sudjelovali i brojni učitelji i nastavnici. Ipak, imam dojam da je uvođenje išlo prebrzo pri čemu su najviše stradavali upravo nastavnici, razapeti između onoga što piše na papiru i svoje prakse u razredu. Također, pretjerani naglasak na ishode mogao bi izgurati važnost procesa učenja, što nikako nije dobro. Trebamo, dakle, dobro vagati i paziti da ne dobijemo student-proof curriculum, tj. kurikul otporan na učenike.

Da se to ne dogodi, i dalje o svemu promišljamo te vam u novom, 101. broju MiŠ-a, donosimo zanimljive radove koji mogu pridonijeti osvježenjima u nastavi. Svakako ističem članak o istraživački usmjerenoj nastavi matematike u rubrici Metodika, kao i zanimljive matematičke aktivnosti s krumpirima u rubrici Projektna nastava. U ovom godištu časopisa pozdravljam i kolegu Damira Belavića, našeg autora u MiŠ-u i učitelja matematike iz OŠ Ludina čije će nam prekrasne fotografije krasiti naslovnice kroz naredne brojeve MiŠ-a.

Svim čitateljima i suradnicima želim uspješnu novu školsku godinu!

Srdačno,

Dubravka Glasnović Gracin

(Uvodnik MiŠ-a broj 101)