Ponedjeljak, 21. 02. 2011. 11:02

Azijski matematički lavovi

by Branimir Dakić

Dragi čitatelji,

u Vancouveru sam upoznao matematičara, profesora na tamošnjem sveučilištu i s vremenom sam razvio s njim vrlo srdačne, čak prijateljske odnose. Profesor me pozvao da budem njegov gost, da me provede svojim matematičkim odjelom i da, ako to želim poslušam i njegovo predavanje. Dakako, prihvatio sam poziv. Sad o samom predavanju mogao bih ispričati lijepu, posebnu priču, ali pustimo to. Nešto drugo bih htio reći: primijetio sam kako su gotovo svi, a možda baš i svi, od pedesetak nazočnih studenata bili Kinezi. Premda u Vancouveru postoji velika kineska zajednica, kažu treća po

veličini izvan Kine, ovo mi je ipak bilo malo neobično. Kad sam onako stidljivo spomenuo profesoru što sam uočio, on mi je rekao:

''Da, to je tako. Ovdje prirodne i tehničke znanosti većinom studiraju Kinezi. Vole matematiku i rade je s puno entuzijazma! ''

Zapad je zatečen uspjesima učenika s Dalekog istoka na svim međunarodnim provjerama znanja i na natjecanjima iz matematike posljednjih godina. Na top listi uspješnosti provjere PISA 2009 na vrhu matematičke ljestvice posložile su se:

1. Kina (okrug šangaj) (600),

2. Singapur (562),

3. Hong Kong (555),

4. Južna Koreja (546) i

5. Tajvan (543).

A zapadne (vele)sile, što je s njima? Evo koji je njihov redoslijed:

10. Kanada (527),

16. Njemačka (513),

22. Francuska (497),

28. Velika Britanija (492),

30. SAD (487).

Provjeri je pristupilo 65 zemalja, a prosječan broj bodova na ispitu iz matematike bio je 496.

Na TIMS-u 2007, jednom drugom vrednovanju matematičkog obrazovanja, poredak prvih pet najuspješnijih zemalja bio je: Tajvan, Južna Koreja, Singapur, Hong Kong, Japan.

U Sjedinjenim Američkim Državama sve je jači glas nezadovoljstva školskim sustavom, a osobito je na udaru srednje školstvo. U najutjecajnijim američkim glasilima vrlo kritično se progovorilo o krizi nastave matematike i prirodoslovlja, ali i obrazovnog sustava u cjelini. Kad su nedavno objavljeni rezultati već spomenute međunarodne PISA 2009 provjere New York Times se okomio na neuspjeh američkih srednjoškolaca. Naime, PISA je pokazala kako su ne samo Kina ili Južna Koreja već i neke male zemlje kao, primjerice, Finska i Slovenija uspješnije od SAD-a i u jezičnoj, i u matematičkoj i u prirodoslovnoj pismenosti. Arne Duncan, tajnik u Ministarstvu obrazovanja američke vlade žustro je reagirao:

- Možemo pričati što nas je volja, ali se moramo suočiti s brutalnom činjenicom da ima bolje obrazovanih od nas.

Ova uznemirenost u SAD-u donekle je usporediva sa onom iz davne 1957. kada je rusko lansiranje Sputnika doslovce šokiralo Ameriku. Tada je jedan tamošnji senator uzviknuo:

- Ili ćemo hitno pojačati učenje matematike u našim školama ili moramo početi učiti ruski!

Predsjednik Obama govoreći prigodom svojevrsnog malog sajma znanosti, što je prošlog listopada upriličen u Bijeloj kući, prisjetio se tog trenutka i kazao kako je spomenuti događaj potaknuo ulaganje u obrazovanje, a posebna je pozornost bila usmjerena na unaprjeđenje učenja matematike. To je, prema Obami, dovelo do kasnije američke pobjede u utrci u svemirskim istraživanjima.

- Evo,  našoj se generaciji nakon 50 godina vratio ''trenutak Sputnik'', rekao je predsjednik Obama.

Mnogi su američki znanstvenici već i ranije ukazivali na opću krizu u učenju matematike i prirodnih predmeta u školama te o zabrinjavajućoj nesklonosti mladih ljudi prema izboru zvanja koja se oslanjaju na ova dva područja. Dekan jednog od najboljih svjetskih sveučilišta (MIT) svjedoči kako tek 6% mladih Amerikanaca svoju profesionalnu karijeru vidi u prirodoslovnim i tehničkim zanimanjima dočim je taj postotak u Kini 40%. Zabrinutost izražava i američka Nacionalna akademija znanosti (NAS) koja posebno podvlači ispodprosječne rezultate američkih srednjoškolaca na međunarodnim provjerama znanja iz matematike i prirodoslovlja. NAS upozorava da je još 2004. g. u Kini diplomiralo 500,000 inženjera, u Indiji 200,000, a u SAD-u 70,000. Navodi se kako Amerika danas uvozi više proizvoda visoke tehnologije nego što izvozi itd.

No nisu spomenuti rezultati PISA i TIMSS testiranja uzrujali samo Amerikance. New York Times od 8. prosinca 2010. u tekstu naslovljenom Zapadne zemlje reagiraju na slabe rezultate u obrazovanju donosi priloge svojih dopisnika iz Velike Britanije, Njemačke i Francuske u kojima prevladavaju izjave zabrinutih visokih političkih dužnosnika. Pa je tako primjerice britanski ministar obrazovanja Michael Gove izjavio da će Velika Britanija morati izravno koristiti iskustva dalekoistočnih edukacijskih tigrova. Britanski se sustav opisuje kao u najboljem slučaju učmao.

- Njemačka je napredovala iz stanja ``grozno'' u stanje ``prosječno'', kaže Ulla Burchardt, predsjednica Odbora za obrazovanje njemačke vlade.

- Ni francuski ministar obrazovanja Luc Chatel nije zadovoljan znanjem učenika iz njegove zemlje premda su iskazali ``stabilnost prosječnosti'' iz ranijih provjera. Ovo je znak upozorenja da se priberemo i djelujemo. Pojačat ćemo naše aktivnosti kako bi prosječnosti stali na kraj, rekao je.

Čemu ova cijela priča? Prije svega, dio smo svjetskog arhipelaga, a ne usamljeni otok. Dakle, i da se malo i mi priberemo: Hrvatska se u matematici nakon PISA testiranja smjestila na 39. mjesto sa 460 bodova. Ako se znade da su rezultati u granicama od 400 do 600, a da je prosjek 496, onda se to doimlje slabim, zar ne? Premda se sa samog vrha tadašnje prosvjetne piramide tvrdilo suprotno. A nije dobro, niti je mudro zatvarati oči pred činjenicama, a još je gore uvjeravati javnost kako one pokazuju baš suprotno od onoga što je njihova stvarna i objektivna poruka.

Posljednjih godina u nas je uočljivo ``popuštanje'' u učenju matematike i u osnovnim i u srednjim školama. štoviše, vrši se svjestan pritisak da se matematiku, kao ekskluzivno gradivo potisne u drugi plan, da se prepusti tek manjem broju nadarenih učenika, onima koji pokazuju sklonosti za učenje matematike i koji će po vertikali ići prema inženjerskim zanimanjima. Nažalost, takav stav ne zagovaraju samo matematički neobrazovane i zbog osobnog neuspjeha frustrirane osobe, već i neki od najutjecajnijih ljudi iz krugova matematičara.

Predočio sam vam, dragi čitatelji, niz činjenica i nemam namjeru sam iz njih izvoditi neke velike zaključke. To bih prepustio vama a ja bih još samo dodao kako se nastava matematike u nas sve više

usmjerava pa već pomalo i nalikuje onoj iz zemalja koje se polako spuštaju po ljestvicama uspješnosti na međunarodnim provjerama i natjecanjima.

I ne smijem nikako zaboraviti: U mnogim su zemljama shvatili kako je ključ uspjeha u obrazovanju dobro osposobljen i motiviran učitelj pa su nastavnicima podigli plaće i povećali ulaganja u njihovo stručno usavršavanje. To sigurno utječe i na opredjeljivanje mladih ljudi za učiteljsko znanje. U Finskoj, zemlji čiji se školski sustav posljednjih desetak godina ističe za primjer, pri upisu na nastavničke studije preduvjet je da je kandidat na državnoj maturi bio među 30% najboljih.

 

Srdačno vaš,

Branimir Dakić

  • Nema komentara.

Komentiraj: