Blog

Napredovanje

Dragi čitatelji,

ostavimo li po strani razgovore o potresu i pandemiji, ono o čemu se zadnjih mjeseci među nastavnicima priča jest novi Pravilnik o napredovanju. Nedavno me nazvao kolega fizičar, vrstan stručnjak i nastavnik. Trenutačno se bavi prikupljanjem dokumentacije za napredovanje i treba mu potvrda s projekta na kojem smo zajedno radili. Kolega je prema starom Pravilniku dugogodišnji savjetnik, ali po novom više ne može biti savjetnik, već ide za mentora. Čovjek bi rekao da vrstan nastavnik kao on s godinama može samo napredovati, a ne nazadovati. Ipak, kaže kolega: "Provjerio sam, po novom Pravilniku imam uvjete samo za mentora". Bacila sam stoga oko na prijedlog tog novog Pravilnika o napredovanju. Stvarno, bodovi se mogu dobiti za različite aktivnosti, pisanje radova, sudjelovanje u projektima, odlaske na stručna usavršavanja itd. Mnoge od tih aktivnosti zahtijevat će i (službeni) izostanak s radnog mjesta zbog edukacija, sudjelovanja u raznim odborima, putovanja i sl. Samo se nadam da u tom ganjanju bodova za napredovanje ne nastrada neposredni rad s učenicima, dakle ono po čemu se prvo i osnovno treba mjeriti izvrsnost učitelja. 

Zaista, što je s onim izvrsnim učiteljima koji sve svoje radno i slobodno vrijeme posvećuju radu u razredu i za svoj razred? Jedino što im mogu savjetovati jest da svoje primjere dobre prakse pošalju u MiŠ jer prema Članku 8 za takav objavljeni rad mogu dobiti 2 boda za napredovanje. I to je nešto iako je kvalitetan neposredan rad s učenicima u razredu neprocjenjiv, nema tih bodova kojima se može prikazati ono kad učenici kod nastavnika "zarade" i znanje i motivaciju za matematiku.

Upravo ova dva kriterija izvrsnog nastavnika matematike imala je Senka Sedmak, legendarna profesorica zagrebačke V. gimnazije koja nas je nažalost napustila početkom ožujka 2021. godine. Generacije njezinih učenika sjećat će je se kao izvrsne profesorice, matematičarke, sugovornice i generatora odlične atmosfere na satu, a nadasve divne osobe. Sjećat će je se i brojni kolege nastavnici sa stručnih skupova na kojima je uvijek iznosila zanimljive matematičke teme na svoj jedinstven način. Pozivamo vas stoga da na stranici mis.element.hr ponovno zavirite u MiŠ-eve br. 10 i 60 u kojima se profesorica Sedmak tako jasno i jednostavnim jezikom uhvatila u koštac s važnim srednjoškolskim temama.

U ovom broju MiŠ-a izdvajamo istraživanje o domaćim zadaćama iz matematike koje su provele kolegice Bistrović i Lipovec. Kolegice Bošnjak i Jurić opisuju iskustvo s GeoGebrom u vrednovanju, a profesor Sliško napisao je zanimljiv članak o povijesnom aspektu problema "viška i manjka". Osim toga, u ovom broju još je mnogo drugih radova i vjerujemo da će svatko pronaći nešto zanimljivo i korisno za sebe.

U ime uredništva želim vam sretan Uskrs i ugodne proljetne praznike!

Srdačno,

Dubravka Glasnović Gracin

(Uvodnik MiŠ-a broj 109)

Saznaj više


Sastavljate li sami matematičke zadatke?

Dragi čitatelji,

danas kad su nam dostupne informacije svakakve vrste, nude nam se i brojni izvori matematičkih zadataka. Specijalizirani web-portali, osobne web-stranice, digitalni udžbenici, mogućnosti raznih kanala za komunikaciju osoba iste struke, društvene mreže itd. omogućuju nastavnicima preuzimanje različitih matematičkih zadataka. U toj paleti možemo naići na zaista mnogo izvrsnih i izazovnih primjera te ih iskoristiti u nastavi, ali ima tu i onih nemaštovitih te loše postavljenih zadataka kakve treba izbjegavati. No postavlja se pitanje je li u tom novom dobu dostupnosti zadataka umanjena zadaća nastavnika da sam sastavlja zadatke. Uostalom, ima li uopće potrebe sastavljati matematičke zadatke uz toliko izvora? Zašto da "izmišljamo toplu vodu" kad je to netko sigurno već smislio? Gubi li se pomalo uloga nastavnika kao sastavljača zadataka? Ako da, gubi li na taj način nastavnik matematike jedan važan dio svog identiteta i profesije?

Naime, sastavljanjem zadataka nastavnik se na drukčiji, aktivniji i dublji način uključuje u interakciju sa sadržajem i didaktičkim elementima tih zadatka, nego u situaciji u kojoj samo odabire zadatke iz drugih izvora. Naravno da su iskustva drugih kolega važna i te izvore ne treba preskočiti. Uloga nastavnika danas bi bila: pregledati izvore, pogledati što i kako rade drugi, preuzeti ono što mu se sviđa i preraditi ono što misli da treba (uz navođenje izvora), ali ne zaboraviti sastaviti i pokoji svoj zadatak, pogotovo ako misli da nešto nedostaje.

U prošlom broju MiŠ-a prikazali smo nekim primjerima kako se učitelji i nastavnici matematike snalaze u vremenu pandemije s online nastavom, pa između ostaloga i sastavljajući personalizirane zadatke za učenike. Možemo reći da je novo vrijeme potaknulo nastavnike na sastavljanje novih vrsta zadataka. Ovu problematiku nastavljamo razmatrati i u ovom broju, najprije u članku kolegice Sandre Ježić, a zatim i u članku kolegice Tomašković jer je autorica sve zadatke o jabukama  sama sastavila, uz korištenje brojne literature. Uostalom, u ove nam zimske dane dobro dođe malo vitamina kojima jabuke obiluju. 

U ovom broju MiŠ-a pročitajte i brojne druge zanimljive tekstove, a izdvojit ćemo članak prof. dr. sc. Nevena Elezovića koji vas vodi u svijet trohoida. Tim je krivuljama posvećen i Panoptikum ovog broja MiŠ-a. 

Na kraju, poseban pozdrav šaljemo kolegama s Banovine koji su u razornom…

Saznaj više


Bijeg iz svakodnevnih problema u one matematičke

Dragi čitatelji,

svijet matematike, pun apstraktnih pojmova, lišen je konteksta.

Matematičari u svom poslu često bježe iz svakodnevice u svijet apstraktnih objekata i struktura. Možda baš to mnogima od nas predstavlja pravi spas u ovim teškim vremenima pandemije: udubiti se u čitanje ili rješavanje nekog matematičkog problema ili dokaza i zaboraviti na vanjski svijet. S druge strane, većina vas - čitatelja MiŠ-a - učitelji ste i nastavnici matematike pa, barem u organizacijskom smislu, ne možete pobjeći od svakodnevice. Primjerice, ne možete izbjeći problem organizacije nastave ako je neki učenik ili cijeli razred u samoizolaciji.

U ovom broju MiŠ-a donosimo tekstove koji se odnose na obje ove dimenzije.

U prošlom broju MiŠ-a pozvali smo vas da nam pošaljete svoja iskustva iz nastave i opišete kako ste se nosili i kako se još uvijek nosite s poučavanjem matematike u doba pandemije. Dobili smo mnogo tekstova, a neke od njih donosimo u ovom broju. Kolegica Kristina Jelena Penzar piše kako se snašla u personaliziranju podataka u sklopu testa iz matematike jer je online nastava sa sobom donijela i nove izazove oko prepisivanja prilikom provjere znanja. Kolegica Tanja Soucie prikazuje s kakvim se teškoćama  susreće učitelj (matematike) prilikom pripreme za nastavu jer neki učenici trenutačno pohađaju nastavu u školi, a drugi online zbog izolacije ili samoizolacije. Tu se, osim prikaza konkretnih aktivnosti za ove skupine učenika, problematizira i plaćanje dodatnih radnih sati koji nisu prepoznati kao zaseban rad. Kolega Ivan Marinović pak piše o svom iskustvu s učenicima i novim online materijalima.

S druge strane, ovaj broj MiŠ-a nudi i uranjanje u apstraktni svijet matematike i u svijet nastave koji nije direktno vezan uz trenutnu svakodnevicu. Stoga zavirite u dobre stare matematičke probleme i "odmorite" od svakodnevnih problema, pandemije, izolacija i samoizolacija. U članku profesorice Jelene Gusić pročitajte o promišljanju oko prikaza rezultata u decimalnom zapisu broja, problematici  o kojoj se nije mnogo pisalo, a koja je redovito prisutna na nastavi prilikom rješavanja numeričkih zadataka. Nadalje, kolega Vrdoljak i kolegica Capan prikazuju nam matematičke zadatke sa završnih ispita u Rusiji. Od ovog broja u MiŠ-u uvodimo i novu rubriku koja će se odnositi na pripremu učenika za natjecanja. Naši novi…

Saznaj više


Učitelji s posebnim potrebama

Dragi čitatelji,

u većini je hrvatskih škola školska godina 2020./21. započela izvođenjem kontaktne nastave matematike.  

Ubrzo se pokazalo da učitelji i nastavnici poučavaju matematiku na više razina. Može se dogoditi da kod istog nastavnika dio  razreda ima nastavu kontaktno u učionici (s maskama), a dio učenika je prati online (samoizolacija, bolesni učenici, rizične skupine učenika ili ukućana i sl.). Stoga je istu nastavnu jedinicu ponekad potrebno prilagoditi grupi uživo, grupi online i individualnom obliku rada. Drugim riječima, ona priprava koju su prije radili za jedan školski sat sada se pretvara u više priprava za više različitih pristupa, a da se u isto vrijeme to ne broji kao više priprava i više sati zaduženja, već samo jedan. Čudna neka matematika. Izazovi za nastavnike su opet ogromni i nekako se opet o tome ne govori dovoljno.

Također, ne govori se dovoljno ni o potrebama učitelja i nastavnika za ovakve oblike nastave. Evo stvarnog primjera: učiteljica M. radi u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi i ima troje djece. Sve troje su školarci. Kod kuće imaju samo jedno računalo. Od 16. ožujka 2020. svi su imali online nastavu. Sve četvero izmjenjivalo se na istom računalu tijekom dana. To su stvarne situacije iz stvarnog života, a učitelji u "novom normalnom" imaju "nove potrebe". Osim opreme koja je bitna, jedna od potreba je i razumijevanje za novu situaciju.

Stoga pozivamo čitatelje da nam šalju svoja iskustva: kako radite matematiku, koji su vaši problemi, čega ste se dobro dosjetili a da vam je pomoglo u radu, što vam je uspjelo, što se pokazalo neuspješnim, na što su učenici dobro reagirali i sl. Vaša iskustva mogu pomoći kolegama, a i vi možete nešto naučiti iz iskustva kolega. Stranice MiŠ-a su vam otvorene za komunikaciju i pomoć.

U Uredništvo i dalje pristižu zanimljivi članci vezani za matematiku i nastavu matematike. U ovom broju, između ostaloga, pročitajte tekst profesora Josipa Sliška o Fibonaccijevim problemskim zadatcima koji se rješavaju metodom rješavanja unatrag te o njihovom pojavljivanju u drugim važnim matematičkim knjigama kroz povijest. Preporučam i članak Ele Gračan i doc. dr. sc. Nele Bosner u kojem se govori o neuronskim mrežama i matematičkom modelu neurona. U ovom broju također vas vodimo na put oko svijeta u potrazi za građevinama sfernog oblika. Ako nam je već otežano…

Saznaj više


Može zvrc?

Dragi čitatelji,

izgleda da smo ipak uspjeli privesti kraju ovu školsku godinu i svima koji rade u školama čestitam na tome. To je trud koji zaslužuje posebno priznanje - da su nastavnici u tako kratkom vremenu uspjeli prilagoditi svoju nastavu i da školska godina nije izgubljena. Nekako mi se čini da ta javna pohvala izostaje u mjeri u kojoj bi trebala biti prisutna.

U mnoštvu televizijskih priloga o nastavi na daljinu jedna priča me se posebno dojmila. Radilo se o jednom učitelju razredne nastave koji se vratio u školu u onom prvom tjednu kada je još dosta učenika ostalo kod kuće. Kao što znamo, predmetna nastava i srednje škole nastavile su s nastavom na daljinu, dok je razredna nastava primala učenike u škole, ali neki su ostali i kod kuće. To znači da su učitelji razredne nastave ujutro u školi odrađivali svoju nastavu, a popodne još i s onima koji su kod kuće. Tako je TV ekipa došla u stan jednog učitelja koji je, kaže, došao iz škole u 14 h i nakon toga se posvećuje onima koji i dalje rade na daljinu. Pritom je pokazao jednu poruku od roditelja koja je glasila otprilike ovako (nisam mogla naći taj prilog naknadno pa poruku prenosim po sjećanju): Učitelju, trebamo pomoć. Ne znamo riješiti jedan zadatak iz matematike, bilo je i plača. Može zvrc? U prijevodu, dakle, roditelj kaže: nazovite nas, učitelju, jer ne znamo (ili dijete ne zna) riješiti zadatak iz matematike. S jedne strane, lijepo je što dijete nije ravnodušno prema zadatku i želi ga riješiti, ali s druge strane postavlja se pitanje: Gdje je granica? Postavlja se pitanje o ulozi učitelja i nastavnika i može li si roditelj dopustiti pitanje tipa "može zvrc" zbog ovakvog razloga. Zašto ne mogu pričekati povratnu informaciju do sutra na nastavi? Uz to, postavlja se i pitanje kakvu sliku to dijete dobiva o pojmu učitelja. Kao nekog servisa džoker zovi čim naiđe na prvu prepreku iz matematike? Netko će možda reći: to je razredna nastava, to je drugo. Možda, ali iz iskustva znamo da ako želimo pogledati u budućnost predmetne nastave, samo siđemo u razrednu nastavu. Sve što se kod njih događa danas, penje se sutra u više razrede.

Kad smo kod nastave na daljinu, prošli broj MiŠ-a sa svojim je tekstovima…

Saznaj više


Neobično vrijeme

Dragi čitatelji,

u uvodniku pod naslovom Na greškama se uči pretprethodnog, 102. broja MiŠ-a napisala sam: 

Od izlaska prethodnog broja MiŠ-a do danas prošla su samo dva mjeseca, ali kao da je prošli uvodnik pisan prije nekoliko godina. U međuvremenu dogodio se najduži štrajk učitelja, a objavljeni su i PISA rezultati iz 2018. godine.

Tada, u prosincu 2019., mislili smo da se završetkom štrajka i pregovora ova školska godina vraća u kolotečinu. Dobro, malo će duže trajati, mislili smo, ali djeca i nastavnici opet su u školi, nastava je krenula i sve je po starom.

Tada nismo mogli ni zamisliti da će od sredine ožujka nastava krenuti online zbog globalne pandemije te da će se to praktički dogoditi i organizirati preko jednog vikenda. Kako li se danas samo čini da je posljednji uvodnik pisan davno i kako onaj osvrt iz prosinca izgleda drukčije prema ovome jer je pisan u jednom posve drugom vremenu, pod drugim pravilima kretanja, kupovanja, susretanja ljudi, pod drugim uvjetima pohađanja nastave, priprema za nastavu, provjere znanja itd. U ovih mjesec dana nastave na daljinu naučili smo (pa i bili prisiljeni naučiti) koristiti se mnogim alatima za komunikaciju s učenicima i drugim nastavnicima, kao i alatima za provjeru znanja, ali i raznim drugim alatima za prikazivanje matematičkih ideja. Upoznali smo se s različitim mogućnostima provođenja već postojećih matematičkih aktivnosti. Bez obzira na poteškoće i prepreke, rad s ovim alatima veliko je iskustvo za naše učitelje i nastavnike. Budući da smo iskusili pravo e-učenje, bit će možda jasnije gdje je bolje koristiti IKT i e-učenje, a gdje i kada je u nastavi učinkovitija "živa" komunikacija. Također, kristalizira se i koji su sadržaji pogodni za samostalno e-učenje, a koji pak zahtijevaju interakciju s konkretnim materijalima, s drugim učenicima i s nastavnikom.

O virusu koji nas je zadesio još mnogo toga ne znamo, ali sa sigurnošću možemo reći da je naš MiŠ otporan na koronavirus. Autori i dalje šalju svoje radove, a uredništvo i izdavač marljivo rade kako bismo čitateljima ponudili kvalitetne tekstove, čak i u ovo neobično vrijeme. Neki tekstovi ovog broja MiŠ-a svojim sadržajem odražavaju trenutak u kojem se nalazimo, što je prirodno. Svakako pročitajte članak prof. dr. sc. Nevena Elezovića o epidemijskoj krivulji. O ovoj krivulji posljednjih smo tjedana imali…

Saznaj više


Što bi Felix Klein rekao da...

Dragi čitatelji,

funkcija je jedan od temeljnih matematičkih pojmova. S jedne strane, riječ je o vrlo apstraktnom pojmu uz koji se veže velika matematička rigidnost, a s druge strane, funkcije su neraskidivo vezane uz svakodnevni život, inženjerstvo i općenito uz pojam promjene

Funkciju je u školske matematičke kurikule na velika vrata uveo Felix Klein prije više od 100 godina kroz tzv. Meranski nastavni plan. Vodio je pritom računa o tome koje predradnje i predznanja učenik treba imati prije usvajanja pojma funkcije, kako je postupno uvoditi te zašto diferencijalni i integralni račun trebaju biti dio srednjoškolskog programa. 

Osim toga, Klein je bio veliki pionir i pobornik primjene različitih konkretnih sredstava u nastavi matematike kako bi učenik ili student vizualizacijom bolje razumio apstraktne ideje. Njegova pionirska zbirka modela i pomagala u Göttingenu u Njemačkoj danas je svjetski poznata. 

Klein je bio energičan i karizmatičan pionir, ne samo unutar matematike/geometrije, već i metodike nastave matematike. Stoga se prirodno nameće pitanje što bi takva osoba rekla na današnju  nastavu matematike. Što bi mu bilo novo u odnosu na Meranski plan, a što bi mu bilo isto? S obzirom na to da je već početkom 20. stoljeća nastojao unijeti dinamiku u nastavna sredstva (dostupnim mehaničkim napravama i izumima), vjerojatno bi bio oduševljen mogućnostima računala i načinima na koje ona mogu učeniku ili studentu vizualno približiti matematičke ideje i promjenu. No, bi li bio zadovoljan s time kako se te mogućnosti koriste u razredu? 

Bilo bi posebno zanimljivo saznati što bi rekao na to kako današnji kurikuli obrađuju funkciju. Jesmo li unaprijedili njegove ideje iz 1905., stagniramo li još uvijek na njima ili smo ih upropastili? 

O pojmu funkcije te o njenoj primjeni u nastavi bilo je u MiŠ-u govora u više navrata. Kako se radi o vrlo važnoj ideji, dobrih i poticajnih tekstova nikad dosta. I u ovom broju MiŠ-a bavimo se upravo funkcijama na više razina. U tekstu prof. dr. sc. Sanje Rukavine prisjetit ćemo se nevolja vezanih uz termin linearna funkcija na razini matematike i na razini školske matematike. Prof. dr. sc. Vesna Županović sa suradnicama, profesoricama Kristinom Šorić i Lahorijom Bistričić te Petrom Vidović daju suvremene i zanimljive primjere funkcija u svakodnevici. Neka vam ovi primjeri,…

Saznaj više


Na greškama se uči

Dragi čitatelji,

Od izlaska prethodnog broja MiŠ-a do danas prošla su samo dva mjeseca, ali kao da je prošli uvodnik pisan prije nekoliko godina. U međuvremenu dogodio se najduži štrajk učitelja, a objavljeni su i PISA rezultati iz 2018. godine.

Kod PISA istraživanja se u medijima i dalje redovito može pročitati "katastrofalni rezultati" i sl., iako su rezultati matematičke pismenosti jednaki ili podjednaki kao i ranijih godina (što ne znači da s njima trebamo biti zadovoljni). U tisku je bilo svakakvih interpretacija, nekih toliko bombastičnih i iskrivljenih da bi bilo zanimljivo te iste PISA zadatke dati novinarskoj populaciji na rješavanje. Ipak, događa se neki pomak u izvještavanju jer u medijima možemo vidjeti sve više tekstova ili odlomaka koji su pažnju usmjerili na pitanje "koliko se u Hrvatskoj odvaja za obrazovanje" te sagledavanja PISA rezultata iz te pozicije. Izgleda da postoje naznake da smo, osim rangiranja država, odlučili pogledati i druge tablice te ih interpretirati. Ne samo u smislu usporedbe s drugim zemljama, nego i zbog nas samih.

PISA izvještaji su vrlo opširni i detaljni i daju mnoštvo zanimljivih i korisnih podataka. No, često se zbog vrlo opširnog izvješća treba dobro udubiti u njih. U Hrvatskoj se vrlo malo bavimo analizama tipa: što smo pogriješili, gdje smo pogriješili, idemo vidjeti što možemo naučiti iz pogrešaka i sl. Da dobijemo neki kontinuum, neki prirodni rast nabolje. Vezano uz to, bilo mi je zanimljivo vidjeti znanstvene članke od prije 10-tak godina u kojima Finci seciraju svoje rezultate na takav način. Da, baš Finci, koji su bili izvrsni na PISA ispitivanju, čovjek bi rekao da nemaju oni što preispitivati svoje pogreške kad su najbolji. E pa baš oni i baš zato. Npr. primijetili su da nisu među najboljima u određenim tipovima zadataka iz geometrije i zato su angažirali ljude s fakulteta da identificiraju problem i predlože poboljšanja. Na greškama se uči, kaže stara poslovica koju Hrvati znaju citirati, a Finci primjenjivati.

U ovom broju MiŠ-a, u članku profesorice Ljerke Jukić Matić, govori se upravo o mogućnostima kako pogreška može biti baza za kvalitetno usvajanje novih znanja. Takav pristup…

Saznaj više


Otpornost

 

Dragi čitatelji,

sigurno ste čuli za engleski termin water-proof. Radi se o tzv. vodootpornim materijalima koji ne dopuštaju vodi da prodre kroz njih. Općenito, sufiks -proof koristi se u engleskim riječima za označavanje nečega što donosi zaštitu i otpornost od onoga navedenog u prvom dijelu riječi. Tako, primjerice, winter-proof, noise-proof, bullet-proof i sl., označavaju proizvode koji su otporni na zimske uvjete, buku, metke i sl. U toj maniri sastavljanja riječi s nastavkom -proof, u edukativnim krugovima pojavila su se zadnjih desetljeća još dva zanimljiva izraza: teacher-proof curriculum i curriculum-proof teacher.

Teacher-proof curriculum (moj prijevod glasio bi: kurikul otporan na nastavnike) bi bila vrsta novih kurikula i kurikularnih materijala koji su se pojavili u nekim zemljama, a u kojima je glavna ideja da su kurikul pisali stručnjaci bez većeg utjecaja nastavnika i učitelja, tj. kadra koji radi u neposrednom radu s učenicima. To može biti i vrlo strukturiran kurikul, vrlo integriran, s brojnim motivirajućim materijalima i detaljima u kurikularnom paketu, tako da se dobiva dojam da učitelj, njegova kreativnost i njegov doprinos zapravo nisu bitni.

S druge strane, što bi bio curriculum-proof  teacher (moj prijevod glasio bi: učitelj otporan na kurikul)? Profesorica Megan Taylor u svojim radovima koristi naziv curriculum-proof teacher za one učitelje koji svaki novi kurikul mogu koristiti na vrlo efikasan način. Polazeći od nastave matematike, ona zastupa ideju da su učitelji, a ne pisani kurikuli, ti koji trebaju biti polazište za promjene i u što se treba najviše investirati.

Od ove jeseni reforma i novi kurikul ušli su frontalno u pete i prve razrede naših škola. Ne možemo reći da nam je novi kurikul teacher-proof jer su u njemu sudjelovali i brojni učitelji i nastavnici. Ipak, imam dojam da je uvođenje išlo prebrzo pri čemu su najviše stradavali upravo nastavnici, razapeti između onoga što piše na papiru i svoje prakse u razredu. Također, pretjerani naglasak na ishode mogao bi izgurati važnost procesa učenja, što nikako nije dobro. Trebamo, dakle, dobro vagati i paziti da ne dobijemo student-proof curriculum, tj. kurikul otporan na učenike.

Da se to ne dogodi, i dalje o svemu promišljamo te vam u novom, 101. broju MiŠ-a, donosimo zanimljive radove…

Saznaj više


Sretan 20. rođendan!

Dragi čitatelji,

u rukama držite (ili čitate s ekrana) 100. broj časopisa Matematika i škola. Punih dvadeset godina je iza nas: s ponosom se možemo osvrnuti i reći da je u MiŠ-u do ovog broja objavljeno više od 1300 priloga vezanih uz nastavu matematike i matematiku. Obljetnicu smo nedavno svečano proslavili na stručnom skupu u Šibeniku, okruženi onima kojima je časopis i namijenjen: učiteljima i nastavnicima matematike. Učitelji i nastavnici matematike nisu samo naši čitatelji, oni su i autori radova i njihove potrebe su duboko utkane u bit postojanja MiŠ-a.  Od prvog je broja prof. Branimir Dakić, pokretač i glavni urednik MiŠ-a, imao ideju oformiti časopis koji će biti  namijenjen upravo učiteljima i nastavnicima matematike, s temama koje se tiču problematike i kreativnih ideja iz razreda. Kao dugogodišnji gimnazijski profesor, on je znao što kolegama iz prakse treba i što bi moglo oplemeniti njihovu nastavu. Sjećam se da sam tada, kada je izašao prvi broj, bila nastavnik početnik i oduševio me drukčiji pristup u tom novom časopisu: bilo je matematike, bilo je metodike, bilo je situacija iz razreda, bilo je humora, bilo je fotografija i bio je panoptikum – u boji. U svakom slučaju, pravo osvježenje i vrlo korisna stvar za sve koji rade u razredu. Trudimo se da i danas budemo na tragu tih ideja.

Profesor Dakić je i dalje vrlo aktivan član uredništva, a njegovo iskustvo i intuicija za zanimljive matematičke priče su neprocjenjivi. Moram priznati da je lijepo biti dijelom našeg vrlo skladnog uredništva. Vjerujem da jedan dio uspjeha i dugovječnosti MiŠ-a leži i u tom skladu. Tu je i velika podrška izdavačke kuće Element te naše nezaobilazne tehničke urednice Sandre Gračan kroz čije je ruke prošao doslovce svaki tekst od prvog do stotog broja, kao i većina korespondencije s autorima i recenzentima. U osvrtu na proteklih 20 godina prisjećamo se i dragih urednika koji više nisu s nama, prof. dr. sc. Margite Pavleković i prof. dr. sc. Zdravka Kurnika. No, oni su s nama jer se njihovi tekstovi i dalje mnogo čitaju.

Osim MiŠ-eve obljetnice, ove godine bilježimo i 60. godišnjicu matematičkih natjecanja u Hrvatskoj te 10. godišnjicu državne mature. Matematička natjecanja  najstarija su hrvatska učenička natjecanja. U ovom broju Željko Hanjš donosi osvrt na Državno natjecanje iz matematike.…

Saznaj više