Zapad i istok
Dragi čitatelji,
poznata Konfucijeva izreka kaže: Budi upućen u drevni nauk, a upoznaj se i s modernim. Tek tada možeš postati učitelj.
Velike su razlike u kulturi Dalekog istoka i zapada, a one se naravno reflektiraju i u obrazovnim sustavima te u poslovima učitelja. Primjerice, razlika između nastavnika na Dalekom istoku i na zapadu je da se na istoku predmetna nastava provodi od prvog razreda, dok na zapadu u razrednoj nastavi jedan nastavnik poučava više predmeta. Tako na istoku i prvašićima matematiku predaje osoba koja je završila matematički studij. Na taj način predmeti su strogo podijeljeni i nema velikih prostora za integracijom, dok je na zapadu trend da se u sklopu razredne nastave predmeti sve više povezuju, s obzirom na to da ih poučava ista osoba. Ova razlika potiče na diskusiju o prednostima i manama obaju sustava. Još jedna razlika je u tome što je na istoku uobičajeno posjećivanje nastave kolega sustručnjaka. Ova praksa hospitiranja i opserviranja nastave kolega je vrlo raširena i ukorijenjena u tradiciju na istoku te se smatra dijelom permanentnog stručnog usavršavanja. Na zapadu je pak neuobičajeno da nastava bude tako otvorena za druge, posebice za sustručnjake: u našoj tradiciji je da se u razred uđe i za sobom dobro zatvore vrata. Ako ti netko i dođe gledati nastavu, onda je to neki nadzor ili neka druga specijalna prilika. Osobno sam uvjerena da zapadna kultura i tradicija, kojoj pripada i Hrvatska, ima mnogih vrlina koje trebamo njegovati, između ostaloga i razrednu nastavu, ali da od dalekoistočne prakse trebamo uzeti one stvari koje bi nas mogle mijenjati nabolje. Kao što znamo, istok uopće nema problema s preuzimanjem stvari sa zapada za koje misle da bi ih mogle oplemeniti.
U ovom broju MiŠ-a, baš u skladu s gore navedenim, vrata svojih učionica otvorili su nam kolege Mirjana Bagarić i Zoran Vajagić iz Virovitice u članku u kojem opisuju kako oni ne samo razmišljaju o ispitima, već i kako konkretno provode svoje ispite znanja. Njihovi stavovi svakako potiču na diskusiju o jednoj itekako važnoj i često zanemarenoj problematici s kojom se suočava svaki nastavnik – o vrednovanju. Broj 95 MiŠ-a donosi i članak o poznatoj singapurskoj metodi za rješavanje matematičkih problema, izvještaje s naših natjecanja te rad kolegice Starčević o sustavnim listama slučajnih pokusa u Excelu. Pročitajte i zanimljiv članak kolege Lončarevića o Fareyevu nizu u kojem saznajemo da u matematici ipak negdje postoji situacija u kojoj se dvama razlomcima zbroje posebno brojnici, a posebno nazivnici (što bi neki učenici tako rado učinili prilikom zbrajanja razlomaka). Ipak, ne radi se o zbrajanju razlomaka, već o... U članku pročitajte o čemu se radi.
Na kraju, uz iskrene želje za ugodnim i relaksirajućim ljetnim praznicima, završit ću s prekrasnom Konfucijevom misli:
Idealan učitelj vodi svoje učenike, ali ih ne vuče za sobom. On ih bodri da idu naprijed, ali ih ne guši. Otvara im put, ali ih ne dovodi do odredišta.
Srdačno,
Dubravka Glasnović Gracin
Komentiraj: