Iskustva iz susjedstva

Dragi čitatelji,

prošli smo puta u Uvodniku i kroz neke tekstove otišli čak do Dalekog istoka, a u ovom se broju vraćamo na naš kontinent, u Hrvatsku i u najbliže susjedstvo. Naime, u zadnje vrijeme dobivamo mnogo zanimljivih članaka naših kolega iz Slovenije, kako iz metodike, tako i iz nastavne prakse. Neke od njih možete pročitati u ovom broju Miš-a, a neke ćemo objaviti u idućim brojevima.

Vida Manfreda Kolar, profesorica metodike iz Ljubljane, u svojem članku opisuje slovensko iskustvo s formativnim praćenjem u nastavi matematike. Kolege u Sloveniji u posljednjem su desetljeću pokrenuli i vodili veliki projekt uvođenja i upoznavanja formativnog praćenja. U taj su projekt bili uključeni savjetnici slovenskog Zavoda za školstvo, učitelji i nastavnici te profesori s fakulteta. O formativnom praćenju u zadnje se vrijeme sve više govori i u Hrvatskoj,  pa nam iskustvo iz Slovenije može biti zanimljivo. Bila sam u prilici prisustvovati nekim od prezentacija rezultata ovog projekta i bilo je divno gledati kako su se savjetnici i učitelji u zajedničkoj simbiozi posvetili mijenjanju nastave, na dobrobit učenika i s ciljem boljeg razumijevanja matematičkih pojmova. Ideja o samoprocjeni vlastita znanja, prema kojoj se sustavno i kontinuirano od učenika traži da sam razmisli i procijeni koliko zna, te promisli što bi još trebao uvježbati/naučiti, za učenike je jako dobra ne samo zbog stjecanja znanja, već i zbog stjecanja radnih navika i dobivanja realne slike o sebi i naporima koje još treba uložiti. Ako učenik na taj način nauči učiti, to će mu umijeće ostati zauvijek - sadržaji će se možda zaboraviti ako se ne koriste, ali sposobnost kritičkog promišljanja o sebi i svojem znanju i o tome što još treba napraviti da bi se dosegnuo željeni cilj, ostat će mu do kraja života.

Iz Ljubljane nam dolazi još jedan zanimljiv tekst. Nataša Jerman, nastavnica matematike iz ljubljanske gimnazije, opisuje iskustvo organiziranja kampa za maturante koji služi kao priprema za maturu. Oduševila nas je dinamika organizacije i spremnost maturanata na rad, kao i slika tih mladih ljudi koji se bave matematikom u ambijentu prekrasnog Bohinjskog jezera.

U ovom broju Miš-a pročitajte i druge zanimljive članke. Nekoliko je tekstova posvećeno razlomcima, kao sadržaju koji mnogim učenicima predstavlja problem. Tanja Debelec opisuje projekt Novac u prošlosti i sadašnjosti, u sklopu kojeg su učenici posjetili Muzej novca u Zagrebu, te odradili radionice s vrlo zanimljivim i poticajnim zadatcima o novcu. A na stranicama Panoptikuma nudimo vam još jednu taktilno zanimljivu ideju: prikazivanje matematičkih ideja  u pijesku - poput Arhimeda.

Zanimljivo je da se u posljednje vrijeme u tekstovima koje dobivamo od kolegica i kolega iz Hrvatske često javlja opaska da je kreativna ideja opisana u članku bila osmišljena i realizirana u sklopu Večeri matematike. To znači da je ta manifestacija u organizaciji HMD-a ne samo zaživjela u našim školama, već su nastavnici matematike i učenici, osim zadataka ponuđenih od strane organizatora, u nju unijeli i dio svoje kreativnosti - proširujući početnu ideju i dalje jedijeleći, između ostalog i na stranicama Miš-a. Stoga mi, dragi čitatelji, ne preostaje ništa drugo nego pozvati vas da se zajedno sa svojim učenicima i njihovim roditeljima i ove godine aktivno uključite u Večer matematike. Vaše zanimljive projekte i ideje i dalje ćemo rado objavljivati.

Srdačno,

Dubravka Glasnović Gracin

(Uvodnik MiŠ-a broj 96)