Zadajete li učenicima domaće zadaće?

Dragi čitatelji,

zadajete li učenicima domaće zadaće? U razgovoru s kolegama dolazimo do zaključka da svaki učitelj i nastavnik matematike ima neki svoj sustav i filozofiju oko domaćih zadaća: mnogi ih zadaju redovito, neki povremeno, rijetki vrlo rijetko. što se obima zadaća tiče, neki zadaju mnogo zadataka, neki samo par zadataka, neki po potrebi -- nekad više, nekad manje. Neki zadaju ekstra mjesečne zadaće za dodatnu vježbu. što se vrste zadataka za zadaću tiče, neki (mnogi) zadaju zadaće koje su "produžena ruka" etape vježbanja na proteklom satu, tj. učenici dobivaju zadatke kojima kod kuće ciljano trebaju dodatno provježbati i automatizirati određeni sadržaj ili ishod. S druge strane, neki zadaju istraživačke zadaće (npr. s programima dinamične geometrije) koje su uvod u sljedeću lekciju. Neki pomno biraju zadatke u fazi pripreme za sat, dok neki otvore zbirku na licu mjesta i izdiktiraju zadatke za zadaću. Sve je to dio naše prakse.

Variraju i načini na koje se ta zadaća onda pregledava: neki pregledavaju svaki sat, neki nikad, neki povremeno, neki zapisuju pluseve i minuse, neki pregledaju bilježnicu prilikom usmenog ispitivanja, neki se koriste platformom moodle  ili mailom, neki uzimaju bilježnice na pregled i sl. Možemo reći da je način zadavanja i pregleda domaćih zadaća dio autonomije odluka nastavnika i njegovih/njezinih stavova kako bi nastava trebala izgledati, a možda negdje i dio obrazovne politike određene škole.

No, što utječe na odluke nastavnika o tome kako će zadavati i pregledavati domaće zadaće? Obrazovni ciljevi vezani uz pojedinu temu? Vlastito iskustvo prakse sa zadaćama kad je nastavnik bio učenik? Iskustvo cijenjenih kolega? Savjeti savjetnika? Literatura? što se ovog zadnjeg tiče, u MiŠ-u smo u više navrata govorili o primjerima dobre prakse i glasnim razmišljanjima vezanima uz domaće zadaće iz matematike. Uz to, s vremena na vrijeme bi bilo dobro informirati se i što kažu istraživanja na ovu temu. Primjerice, imaju li opsežne domaće zadaće zaista bolji učinak na znanje i motivaciju u odnosu na one "kraće" zadaće. U ovom broju donosimo jedan rad upravo na tu temu. Kolegice Alenka Lipovec i Jasmina Ferme sa Sveučilišta u Mariboru provele su istraživanje o utjecaju školskog i kućnog okruženja na obavljanje domaćih zadaća te njihovom učinku s obzirom na više parametara, između ostaloga i s obzirom na obim zadaće.

U ovom broju MiŠ-a pročitajte i druge zanimljive članke. Kolegica Sanja Sruk javila se vrlo zanimljivim radom, ovog puta o Sunčevoj analemi i Bernoullijevoj lemniskati. Kolega željko Kraljić ponovno promiče učeničku kreativnost u matematici koristeći nove materijale koji potiču taktilan i vizualan doživljaj matematike - kroz tzv. tihu knjigu. U ovom broju pročitajte i zanimljivo razmišljanje Philippa Legnera o matematičkom obrazovanju kao i ostale radove.

U ime uredništva MiŠ-a želim vam sretan Božić i uspješnu novu  godinu, a vašim učenicima želim i mnogo produktivnih domaćih zadaća u 2019. godini!

Srdačno,

Dubravka Glasnović Gracin

(Uvodnik MiŠ-a broj 97)