Komunikacija

Dragi čitatelji,

mnogo se govori o reformama, kurikulumu, o kvaliteti nastave, edukaciji nastavnika i sl., ali ne govori se, barem ne glasno, o poboljšanju položaja savjetnika u sklopu sustava, kako za matematiku tako i za druge predmete. Naime, posao savjetnika vrlo je važan u procesu mijenjanja nastave, ali pitajte kolege i kolegice koji ga obavljaju koliko su opterećeni administracijom koju moraju odraditi te koliko ih sputavaju zastarjeli pravilnici i zakoni. Postavlja se također pitanje koji je realan broj savjetnika potreban s obzirom na broj učitelja i nastavnika, odnosno ima li ih trenutačno premalo? Koliko zapravo oni zakonski imaju odriješene ruke za poboljšanja, projekte i mijenjanje nastave? Poznajem nekoliko izvrsnih nastavnika matematike koji su ozbiljno razmišljali prijaviti se za savjetnika, ali su odustali iz mnogo razloga, između ostaloga zbog male plaće s obzirom na opis posla, zbog stresa, velike odgovornosti i količine posla. U razgovoru sa savjetnicima za različite predmete dojam je isti: ušli su u posao s idejama o poboljšanjima, znaju što žele mijenjati i kakvu nastavu žele ostvariti, ali onda njihovi ideali splasnu pod težinom birokracije. Spominje se i nedovoljno vremena za teren, razgovor i edukaciju nastavnika, radionice, module i sl. O anonimnim prijavama roditelja koje sustav dopušta ne moramo ni govoriti. Ovo su samo neki problemi, a kada se zagrebe malo dublje, može se primijetiti da prostora za poboljšanja ima još mnogo. 

S obzirom na to da sam sa zanimanjem pratila nekoliko reformskih projekata koje su uspješno osmislili, uveli i provodili slovenski savjetnici za matematiku, u ovom broju Miš-a zamolili smo kolegicu Mojcu Suban, savjetnicu za matematiku iz Slovenije, da nam opiše kako u praksi izgleda njezin posao. Iza Miš-a je već 20 godina iskustva, bližimo se jubilarnom 100. broju, vrijeme je da progovorimo i o ovoj važnoj temi.

Osim toga, u ovom, 98., broju Miš-a pročitajte drugi dio prijevoda misli Philippa Legnera o matematičkom obrazovanju. Zanimljivo, u Legnerovu tekstu, kao i u članku kolegice Matešić iz Splita, ističe se da je vrlo korisno poticati govor i komunikaciju u nastavi matematike. Oba teksta, svaki iz svoje perspektive, prilaze ovom važnom zahtjevu ne samo zbog poticanja matematičke preciznosti u iskazivanju tvrdnji, već zbog toga što je to dio opće kompetencije komunikacije. Pritom je važno naglasiti da komunikacija u nastavi matematike ne znači puko blebetanje o svemu i svačemu, pa ni o površnim matematičkim temama, već poticanje dubinskog razumijevanja matematičkih koncepata kroz konkretne zadatke tipa ''objasni, opiši, definiraj, daj protuprimjer, dokaži, izreci svojim riječima, daj još tri primjera'' i sl.

I na kraju, s obzirom na to da je u veljači i pred kraj zime uvijek potrebno unositi više vitamina, u ovom Panoptikumu donosimo vam presjeke zdravog i sočnog voća i povrća, ali gledane kroz ''matematičke naočale''. U različitim plodovima prirode učenik može primijetiti simetriju, rotaciju, koncentrične kružnice i sl. To može biti zgodna tema za primjenu matematike u svakodnevici, za domaću zadaću ili kao dio projekta ili plakata. Opet, naravno, uz poticanje objašnjavanja i promišljanja.

Srdačno,

Dubravka Glasnović Gracin

(Uvodnik MiŠ-a broj 98)