I na kraju školske godine

Drage čitateljice i dragi čitatelji,

Pred vama je posljednji broj MiŠ-a u ovoj školskoj godini. Ovaj broj sadrži niz priloga iz različitih područja.

Prije odlaska na godišnji odmor saznajte nešto više o matematičkoj pozadini stvaranja digitalnog potpisa. Elektronički potpisani dokumenti sve se češće javljaju u službenoj komunikaciji. Uostalom, Republika Hrvatska je Uredbom o uredskom poslovanju iz srpnja 2021. donijela pravila i mjere prema kojima do 1. siječnja 2023. (a taj je datum već tu, iza ugla) sva tijela državne uprave, jedinice lokalne i regionalne uprave te pravne osobe s javnim ovlastima moraju uspostaviti informacijski sustav uredskog poslovanja u kojem se službeno dopisivanje među spomenutim tijelima te s fizičkim i pravnim osobama obavlja isključivo elektroničkim putem. Drugim riječima, papirnata prepiska i vlastoručni potpisi zamjenjuju se elektroničkim dokumentima koji su  potpisani digitalnim potpisom. Članak Zrinke Franušić opisuje koje su vrste i svojstva digitalnog potpisa, kako se digitalni potpis stvara i kakvu tu ulogu ima matematika, konkretnije, teorija brojeva.   

I u drugom članku, autorice Vedrane Mikulić Crnković i Dine Mlacović vode nas van granica školske matematike – u jednu vrstu neeuklidske geometrije čiju primjenu često povezujemo s problemom transporta u gradovima gdje je euklidska udaljenost neprimjenljiva. Ovaj je članak matematička pozadina izložbe Taksi-geometrija čije se fotografije nalaze u panoptikumu broja 113.

Članak Šefketa Arslanagića i Daniele Zubović vraća nas u euklidsku geometriju, a Predrag Novaković povezuje lukove na zgradama svojeg grada i analitičku geometriju. Neda Lesar izvještava o uvođenju efikasnijeg načina ocjenjivanja testova državne mature, a Željko Kraljić nam je poslao prilog i fotografije o upotrebi našeg časopisa u nastavi.

Milena Mikulčić i Marina Jalšovec predstavljaju aktivnosti provedene tijekom integriranog dana čiji je zajednički nazivnik bila komunikacija i spretnost na matematički način, a Tatjana Štambuk nam nudi „šećerno-kremastu“ ideju za projektni zadatak vezan za proučavanje kruga i njegovih dijelova.

Franka Miriam Brueckler s člankom „Tko je prvi… otkrio logaritme“ završava seriju članaka iz povijesti matematike „Tko je prvi…“ koja je započela prije 9 godina s člankom „Tko je prvi koristio znakove + i –“ (MiŠ, br. 74, 2013./2014.), a u kojoj smo, u svakom broju saznavali tko je prvi upotrijebio, otkrio, uveo, definirao, dokazao neki matematički pojam, poučak ili postupak.

 Želim vam svima ugodne ljetne praznike i kvalitetan odmor.

Srdačno,  

Sanja Varošanec

(Uvodnik MiŠ-a broj 115)