Za svakoga ponešto

Drage čitateljice i dragi čitatelji,

i u ovom smo broju pripremili niz raznovrsnih priloga. Koja pitanja postavljaju studenti učiteljskog studija vezana za rad s didaktičkim materijalima prezentira nam Ana Katalenić. Ujedno to je i prilika da se prisjetimo bogatstva didaktičkih materijala kojima se možemo koristiti u razrednoj nastavi na satima matematike, njihovih prednosti i nedostataka. Više o jednom računalnom didaktičkom materijalu saznajte u prilogu Melite Pek.

Priprema svakog travanjskog broja MiŠ-a odvija se u periodu kad se u svijetu i kod nas obilježava Dan broja π, koji je od 2019. proglašen i Međunarodnim danom matematike. Ove smo godine zavirili u učionice dviju zagrebačkih škola i prenijeli vam dio atmosfere koja je vladala taj dan. Još jedan prilog u ovom broju MiŠ-a vezan je za projektnu nastavu. Miranda Jovanović i Ana Livajić detaljno su opisale kako se usustavljivanje dijela gradiva osmog razreda vezanog za kvadriranje, korjenovanje i realne brojeve može provesti na pomalo neuobičajen način. Kao rezultat tog projekta nastali su matematički satovi čije slike krase unutarnje korice časopisa. U članku Ružice Pahor i Željka Kraljića možemo naći ideje kako na satima posvećenima koordinatnom sustavu u ravnini možemo potaknuti kreativnost učenika, a Tereza Rukober opisala je kako njezini učenici uvježbavaju postotni račun.

Osim niza članaka koji su direktno vezani za rad u razredu, u ovom broju imamo i nekoliko članaka s pomoću kojih osvježavamo i proširujemo svoja matematička znanja. Trokuti, a posebno njihova specijalna vrsta kao što su jednakokračni trokuti, matematički su objekti koji posjeduju niz zanimljivih svojstava. Na neka od njih ukazali su D. Zubović i Š. Arslanagić. Iz pera Branimira Dakića upoznajemo Pitagorine četvorke, analogone dobro poznatom pojmu vezanom za pravokutni trokut, tj. analogone Pitagorinim trojkama. 

Nastavna cjelina drugog razreda srednje škole Kvadratna funkcija obično završava rješavanjem sustava linearne i kvadratne jednadžbe ili dviju kvadratnih jednadžbi. Na to se nadovezuje članak Aleksandre Floreani u kojem se složeniji sustavi jednadžbi rješavaju strategijom svođenja na Vieteove formule. F. M. Brueckler nastavlja priču o geografskom koordinatnom sustavu. U prilogu M. Špoljarić i M. Marića ponuđene su neke ideje uz pomoć kojih učenici mogu lakše usvojiti matematičku indukciju, a na gradivo četvrtog razreda srednje škole nadovezuje se i članak Ivana ćorića i Tee Kranjec o različitim metodama rješavanja funkcijskih jednadžbi. 

Uz želje da i u ovom broju MiŠ-a pronađete ponešto za sebe i za svoj rad u nastavi, srdačno vas pozdravljam.

Sanja Varošanec