Učenike podijelimo u skupine od po četvero te svakom članu dodijelimo „boju“ prema kojoj će se kasnije formirati nove skupine. Svaka skupina dobiva nastavni listić s prvim zadatkom – jednostavniji graf koji učenici opisuju govornim jezikom, pritom grupe dobivaju različite grafove, kao primjerice na slici 3. Pripremile smo im nastavni listić s pitanjima i smjernicama koje ih vode pri opisivanju grafa.
Slika 3. Primjer Grafa broj 1Komentar nakon provedene aktivnosti: Učenici su krenuli opisivati graf koristeći se pravilom pridruživanja prepoznate funkcije. U pojedinim grupama intervenirale smo i uputile učenike da se koriste govornim jezikom za opis zadanoga grafa umjesto matematičkim jezikom.
Učenici potom odlaze u goste, tj. formiraju nove skupine prema dodijeljenim bojama. U gostima prezentiraju graf i opis grafa svoje skupine te slušaju i komentiraju opise grafova drugih skupina. Primjer rada u skupini prikazuje slika 4.
Slika 4. Primjer rada u gostima
Po povratku iz gostiju u početne skupine svakoj je skupini dodijeljen novi, nešto složeniji graf, primjer prikazuje slika 5. Nakon što učenici opišu graf, eksperimentalno provjeravaju odgovara li njihov opis gibanja zadanom grafu koristeći se senzorom gibanja.
Slika 5. Primjer složenijeg grafa
Iz svake skupine najmanje jedan učenik dolazi do stola sa senzorom i izvodi zajednički osmišljen scenarij gibanja. Ostali članovi skupine prate i usmjeravaju svog predstavnika. Svi učenici proučavaju graf koji nastaje u realnom vremenu te zajedno procjenjuju podudarnost scenarija i zadanog grafa. Po potrebi skupina korigira scenarij te ga ponovno provjerava s pomoću senzora.
Slika 6. Primjer učeničkog grafa hodanja
Po završetku osnovnih aktivnosti svaka skupina izabire jedan od ranije pripremljenih „životnih“ grafova, odnosno grafova koji nisu generirani nekim funkcijskim pravilom, već su generirani hodanjem ispred senzora.
Slika 7. Primjer životnih grafova 1Slika 8. Primjer životnih grafova 2Komentar nakon provedene aktivnosti: Učenici su u skupini smišljali scenarij te isti provodili pred senzorom gibanja kako bi se uvjerili u valjanost svojih scenarija. Mogli su ih prilagođavati i ponovno isprobavati. Učenici su uočili da neke grafove nije moguće ostvariti pojedinačno, već je potrebno izvesti scenarij s dvoje učenika.
Refleksija nastavnog sata
Slika 9. Učenički primjer Zadatka 1Slika 10. Primjer scenarija u zadataku 4
Zaključak
motivacijske aktivnosti: uvod u funkcije (1. razred), linearna funkcija (1. razred), eksponencijalna funkcija/logaritamska funkcija (3. razred), trigonometrijske funkcije (3. razred), derivacija funkcija (4. razred), integral (4.razred)
aktivnosti vezane za primjenu funkcija: za sve prije navedene funkcije
istraživačke aktivnosti: primjenjivo u svakom razredu neovisno o funkciji.
Literatura
E. Jensen (2005.): Poučavanje s mozgom na umu (2 izd.).
Z. Kurnik (2008.): Istraživačka nastava, Matematika i škola 47(2), str. 52-59.
