“Brzi matematički spoj” je zanimljiva aktivnost u kojoj učenici rješavaju matematičke zadatke u parovima. Za razliku od klasične metode rada u paru, u ovoj aktivnosti parovi se mijenjaju svakih nekoliko minuta i za to vrijeme trebali bi uspješno riješiti postavljeni zadatak. Prednost ovakvog načina rada je što učenici imaju prilike surađivati s više kolega iz razreda te moraju biti brzi i fokusirani. Tijekom aktivnosti učenici objašnjavaju jedni drugima svoja rješenja i načine rješavanja, a nakon završetka učenici promišljaju o svojim iskustvima putem vršnjačke evaluacije.
Ključne riječi: rad u paru, suradničko učenje
U potrazi za aktivnošću koja bi bila zanimljiva učenicima, a kojom bi se postigla njihova veća angažiranost pri rješavanju matematičkih zadataka, na blogovima američkih nastavnika matematike naišla sam na math speed dating ili speed math-ing. Ova aktivnost temelji se na ideji brzih spojeva za upoznavanje partnera. Većina mojih učenika nije čula za speed dating, ali jako im se svidjela ova inačica koju sam nazvala brzi matematički spoj. Aktivnost provodim na satima ponavljanja i uvježbavanja gradiva pri čemu se parovi učenika koji zajedno rješavaju zadatke izmjenjuju u kratkim vremenskim intervalima. To prisiljava učenike na brzo razmišljanje i međusobnu suradnju. Učenici su dovedeni u situaciju da objašnjavaju i uče jedan od drugog. Ovo je prilika da učenici koji nisu shvatili neki matematički koncept nauče od svojih kolega.
Realizacija aktivnosti opisana je na primjeru grupe od 12 učenika. Razred od 24 učenika podijeli se na dvije grupe. Za više ili manje učenika aktivnost se prilagođava brojem stanica i zadataka. U slučaju neparnog broja učenika jedan učenik može odabrati nadgledanje rješavanja zadataka te pomaganje tamo gdje je potrebno.
Klupe se postave tako da tvore šest stanica koje su poredane jedna do druge. Svaka stanica predviđena je za jedan par učenika koji sjede okrenuti jedan prema drugom, jedan na desnoj, a drugi na lijevoj strani stanice. Tijekom etapa aktivnosti svi učenici koji sjede s lijeve strane stanica ostaju sjediti na svojim mjestima, dok se učenici s desne strane nakon svake etape premještaju na susjednu stanicu. Shema početnog rasporeda učenika i rasporeda nakon prve etape može se vidjeti na slici 1.

Parovi se mogu formirati po želji učenika ili nastavnik može upariti učenike po svojim kriterijima. Budući da se aktivnost temelji na suradnji, mogu se upariti učenici kojima bolje ide matematika s učenicima kojima matematika ide lošije.
Svaki učenik dobije radni list koji sadržava sve zadatke koje treba riješiti do kraja aktivnosti. Broj zadataka na radnom listu jednak je broju stanica. Primjer radnog lista nalazi se na slici 2. Učenici na svakoj stanici dobiju kartice s određenim zadatkom s radnog lista. U prvoj etapi oba učenika na prvoj stanici rješavaju prvi zadatak, na drugoj drugi itd.

Na poleđini kartice može biti napisano rješenje zadatka ako nastavnik procijeni da je to korisno. Preporučuje se izraditi kartice u dvije boje: učenici koji sjede na desnoj strani dobiju kartice jedne boje, a oni na lijevoj strani kartice druge boje. Na kraju aktivnosti svaki učenik ispunjava listić s pitanjima za vršnjačko vrednovanje.
Aktivnost se provodi u 6 etapa u intervalima duljine 3 do 5 minuta. Trajanje etapa unaprijed se odredi. U prvoj etapi učenici rješavaju zadatak koji su dobili na svojoj stanici.
Parovi na stanici zajedno rješavaju zadatak, uspoređuju rješenja i objašnjavaju jedan drugome eventualne nejasnoće. U ovoj etapi mogu pozvati i nastavnika da im pomogne ako je to potrebno. Prva etapa može trajati duže nego ostale jer se svaka nejasnoća vezana za zadatak treba razjasniti tako da učenici postanu eksperti u tom zadatku. Kao eksperti trebaju biti sposobni zadatak objasniti ostalim učenicima. Postupak rješavanja zadatka svatko piše na svom radnom listiću. Na kartici sa zadatkom učenici ništa ne pišu jer one koriste samo kao uputa na kojem zadatku učenici trenutno rade. Na znak nastavnika kreće druga etapa.
Svi učenici koji sjede na desnoj strani stanica prelaze na susjedne stanice. Učenik sa šeste stanice prelazi na prvu. Sa sobom nose sve dobivene materijale za rad (radni list, karticu koju su dobili na početku i listić za vršnjačko vrednovanje). Dolaskom na novu stanicu formiraju se novi parovi i svaki član para jest ekspert za svoj zadatak. Članovi para zamjenjuju kartice sa zadatkom te svatko od njih rješava novodobiveni zadatak. Učenici pritom pomažu jedan drugome, surađuju, objašnjavaju… Trebaju točno riješiti zadatak do isteka vremena druge etape. Zbog zamjena kartica tijekom etapa dobro je izraditi ih u dvije različite boje jer je lakše kontrolirati rješavaju li učenici zadatak koji trebaju. Po isteku vremena druge etape učenici natrag uzimaju karticu sa zadatkom u kojem su eksperti te opet učenici s desne strane stanice prelaze na sljedeću stanicu.
Aktivnost se nastavlja u jednakim vremenskim intervalima dok se učenici ne vrate na svoja početna mjesta, odnosno dok ne obiđu sve stanice. Ako se brzi matematički spoj uspješno proveo, svi učenici trebaju imati riješene sve zadane zadatke na radnom listu. Na kraju provedene aktivnosti učenici ocjenjuju svoje matematičke partnere vršnjačkim vrednovanjem. Provedba aktivnosti u razredu prikazana je na slikama 3. i 4.
![]() Slika 3. Raspored stanica | ![]() Slika 4. Rad para tijekom jedne od etapa |
Brzi matematički spoj predstavlja dinamičnu i poticajnu aktivnost za učenike. Omogućuje dijeljenje ideja, zajedničko rješavanje problema te razvoj komunikacijskih vještina. Suradnjom i međusobnim podučavanjem učenici mogu bolje razumjeti gradivo, a pri tome se zabavljaju.
Literatura
- B. Dakić I N.Elezović (2014.): Matematika 1 (2.dio); udžbenik I zbirka zadataka za 1. razred gimnazija i tehničkih škola, Element, Zagreb.
- https://summathmadness.wordpress.com/2013/04/17/speed-dating-in-the-math-classroom/


