Književnost i matematika – ima neka tajna veza
Matematika i književnost dva su zasebna svijeta – jedan strogo racionalan i precizan, drugi emotivan i subjektivan. Ipak, matematika i književnost povezaniji su nego što se na prvi pogled čini. Matematika i čitanje jednako su važni – oni su naši vodiči kroz svijet koji živimo, oblikujemo i mijenjamo.
Književnici su često nalazili inspiraciju upravo u matematici koristeći je kao sredstvo za stvaranje zapleta, karakterizaciju likova ili oblikovanje dubljih filozofskih poruka. Ova povezanost ukazuje na univerzalnost matematike i na njezin potencijal pri obogaćivanju književnih djela.
Mnogi autori strukturu svojih djela kao da grade na matematičkim načelima. U svojoj zbirci Ako jedne noći neki putik Italo Calvino upotrebljava simetrične i cikličke strukture nalik na matematičke obrasce. U romanu Josteina Gaardera Sofijin svijet filozofija se isprepliće s osnovama logike i matematičkog mišljenja. Primjerice, u drami Gospoda Glembajevi Miroslava Krleže na samome početku Leone spominje matematičkoga velikana Leonharda Eulera, dok je gotovo cjelokupna zbirka dječjih pjesama Paje Kanižaja 3čave pjesme posvećena matematici. Kao što se književnici oslanjaju na narativne strukture, metriku u poeziji, ritam i simetriju rečenica, matematičari se čvrsto drže formula, dokaza i logičkog slijeda misli. Iako se književnost često doživljava kao kreativna, a matematika kao racionalna, obje traže kombinaciju logike i imaginacije. Stoga nije čudo da je među velikim matematičarima bilo i velikih umjetnika kao što su Leonardo da Vinci, Lewis Carrol i Albrecht Dürer.
Čitanje i matematika zajedno doprinose razvoju logičkog mišljenja, zaključivanja, razumijevanja apstraktnih pojmova i rješavanja problema. Iako povezanost književnosti i matematike nije toliko očita poput, recimo, povezanosti matematike i slikarstva, ona itekako postoji i možemo razlikovati nekoliko aspekata te povezanosti. S jedne strane, imamo književnike koji su po svojemu obrazovanju matematičari, a s druge strane, imamo matematičare koji su ostvarili uspješna književna djela te je tu i niz književnih djela u čijem sadržaju možemo pronaći različite elemente matematike.
Matematika u književnosti
Brojna se prozna književna djela bave matematičkim temama ili su likovi matematičari, čime se spaja umjetnost pripovijedanja s matematikom. Predstavit ćemo deset književnih djela koja povezuju književnost s matematikom, pri čemu svako na svoj način obrađuje matematičke teme.
Apostolos Doxiadis – Stric Petros i Goldbachova slutnja
Matematička detektivska priča o Petrosu – briljantnom i odvažnom matematičaru koji je posvetio život rješavanju jednog od najtežih matematičkih problema i njegovom mladom nećaku koji ga prati u toj pustolovini.
Napomena: Britanski izdavač ponudio je milijun dolara za rješenje matematičkog problema oko kojeg se sve vrti. Nažalost, rok za prijavu rješenja je istekao, no, izazov, ostaje.
Yoko Ogawa – Profesorova omiljena jednadžba
Topla životna priča o starom matematičkom geniju koji je nastradao u automobilskoj nesreći te o samohranoj majci koja će svojom ustrajnošću unijeti ljepotu i toplinu u njegov život.
Napomena: Ovu će knjigu voljeti svi čitatelji, bez obzira vole li matematiku ili ne.
Arthur C. Clarke, Frederik Pohl – Posljednji teorem
Student opsjednut matematičkim teoremom nađe se u situaciji da je u njegovim rukama mogući ključ za spas čitavog planeta.
Napomena: Za mlade astronome.
Ted Chiang – Kako si došla na svijet i druge priče
Zbirka znanstveno-fantastičnih pripovijetki u kojima autor uzima osnovne premise iz matematike i znanosti pa stvara priče uvodeći sumnju u ono što već znamo ili mislimo da znamo.
Napomena: Za skeptike, definitivno.
Edwin A. Abbott – Plošnozemska: pripovijest o mnogo dimenzija
Ovaj znanstveno-fantastični i matematički spekulativni klasik odvažno promišlja pojam hiperprostora, desetljećima prije pojave Einsteinove teorije relativnosti.
Napomena: Ah, ta geometrija!
Guillermo Martinez – Oksfordski niz
Pratimo ubojstvo počinjeno kao izazov jednom od najuglednijih logičara stoljeća. Je li ključ misterije doista u logičkom nizu ili su ubojičini motivi sasvim drukčije prirode? Majstorska kombinacija logike, krimića i erotike.
Napomena : I matematičari ponekad iznenade.
Daniel Kehlmann – Mjerenje svijeta
Duhovit roman koji prati dvojicu znanstvenika, prirodoslovca i matematičara, u nesvakidašnjem zadatku mjerenja svijeta. Zabavan, inteligentan i ganutljiv roman o dva osebujna lika.
Napomena: Knjiga koju će jednako voljeti i filozofi i matematičari!
Alecos Papadatos – Stripologikon
Ovaj inovativni roman u stripu temelji se na ranom životu briljantnog filozofa Bertranda Russella i njegovoj strastvenoj potrazi za istinom. Stripologikon je i povijesni roman i pristupačan uvod u neke od najvećih matematičkih ideja i ideja moderne filozofije.
Napomena: U formi stripa i matematika je lakša.
Malba Taham – Čovjek koji je brojio
Životna priča čovjeka izuzetno nadarena za brojeve. Svako od poglavlja donosi jednu ili više matematičkih zagonetki i problema koje on rješava bez muke.
Napomena: Šeherezada za matematičare.
John Green – Obilje Katherina
Glavni lik ima samo jedan zadatak – dokazati teoriju o predvidljivosti ishoda njegovih romantičnih veza s Katherinama, uz pomoć koje će, kako se nada, predvidjeti budućnost bilo koje veze u budućnosti.
Napomena: Obavezna literatura za sve sudionike Ljetnog kampa mladih matematičara.
Pavao Pavličić – Dobri duh Zagreba
Kultna kriminalistička pripovijetka o Valentinu Knezu koji se predano bavi statističkom evidencijom i analizom svih događaja zastupljenih u zagrebačkoj crnoj kronici nastojeći otkriti pravilnosti kojima se ritam zločina izmjenjuje.
Napomena: Tanka je granica između stvarnog i nadnaravnog.
Christopher Edge – Beskonačni svjetovi Albieja Brighta
Kada roditelji astrofizičari svom sinu nadjenu ime po Albertu Einsteinu i Stephenu Hawkingu, gotovo je neizbježno da će dječak osmisliti eksperiment inspiriran Schrödingerovom mačkom i putovati kroz paralelne svemire.
Napomena: Pametna knjiga za pametne osnovnoškolce.
Hans Magnus Enzensberger – Brojko Vragolko
Zabavna i pametna priča o dječaku koji u snovima upoznaje neobičnog brojevnog vraga i kroz njega otkriva čudesni svijet matematike. Objašnjava apstraktne pojmove poput beskonačnosti, prostih brojeva i korijena na vrlo pristupačan način.
Napomena: Za sve koji žele pobijediti strah od matematike.
Možemo zaključiti da matematika u književnim djelima nije samo tema – ona postaje način izražavanja, alat za stvaranje simbola i sredstvo za istraživanje ljudske psihe. Tako se brišu granice između znanosti i umjetnosti pokazujući kako i matematika i književnost doprinose boljem razumijevanju svijeta oko nas.