Kako bismo učenike potaknuli na drukčiju vrstu aktivnosti, izašli smo nekoliko puta na školsko dvorište i s njima odigrali igre u kojima su oni skakali, a u igru su bili uključeni prigodni matematički sadržaji. Kredom se iscrtaju dvije ili tri kolone i učenici se poslože jedni iza drugih. Prema određenim aktivnostima učenici skaču lijevo-desno. Igre dobro dođu na blok-satovima kako bismo učenike malo razbudili i aktivirali ili u nekim drugim trenutcima ponavljanja gradiva, kada imamo sportske dane ili jednostavno kada vidimo da će im dobro doći malo svježeg zraka i tjelesne aktivnosti. Igre su mogu odigrati i u učionici, ali svakako je bolje izaći na zrak na nekoliko minuta.
Kako igrati? Pokazat ćemo nekoliko mogućih primjera igara u 5. razredu, a naravno može se kombinirati u bilo kojemu obliku u bilo kojem razredu, ovisno o gradivu koje se obrađuje. Krajem travnja napokon smo dočekali ljepše i toplije vrijeme. S učenicima 5. razreda završavali smo razlomke i krenuli s decimalnim brojevima pa je ovo bilo dobro vrijeme za ponavljanje i aktualnog gradiva, ali i onog ranijeg. Ove igre osobito su zgodne na početku ili kraju nastavne godine kada imamo ponavljanje gradiva, ali dobro dođu koji puta i tijekom nastavne godine kao odmak od klasične nastave te da se malo aktivno zabavimo s učenicima i tako im se približimo i motiviramo ih za daljnji rad.
1. Igre u dvije kolone
1.1. Parni i neparni brojevi
Učenike podijelimo u dvije kolone. Troje učenika u igri trebamo kao organizatore. Jedan učenik čita unaprijed pripremljene brojeve i zadatke koje priprema učitelj (kod svake od igara naveli smo 12 naših primjera zadataka i rješenja), dok dvoje učenika stoji pred kolonama držeći natpise: parni brojevi ili neparni brojevi. Ako je broj paran, učenici skaču u kolonu ispred koje piše paran broj, a ako je broj neparan, učenici skaču u kolonu ispred koje piše neparan broj. Ova je igra odlična za zagrijavanje. Tada slijede primjeri s računskim radnjama u kojima učenik koji je ispred kolone zadaje jednostavan zadatak zbrajanja, oduzimanja, množenja ili dijeljenja koji se može izračunati usmeno, a učenici skaču na polje paran ili neparan ovisno koliki su zbroj, razlika, umnožak ili količnik. Učenik koji čita zadatke kod računskog zadatka proziva jednog učenika koji treba reći točno rješenje. Ako pogriješi, ispada iz igre. Naravno, ispadaju i oni koji su skočili u krivu kolonu.
Učenici trebaju pozorno slušati zadatak, biti koncentrirani, dobro slušati upute te na kraju skočiti u pravu kolonu. Iako učenici vide jedni druge, lako se zbuniti i zabuniti, a učenik koji krivo skoči treba sam izaći iz igre kao u igri dan-noć. Učitelj je sa strane i samo je nijemi promatrač, učenici sami provode igru, ali učiteljeva je uloga sve pozorno pratiti kako bi prošlo u duhu poštene igre, kako bi se učenici zabavili i aktivirali, a opet i ponovili neke matematičke sadržaje. Svakako je preporuka imati sve zadatke u dva primjerka pa je učitelju lakše pratiti dok ima zadatke pred sobom, kao i učenik koji ih čita.
Primjeri zadataka koje čita učenik:
| 1.) $7$ /neparan/ | 5.) $23 + 52 = 75$ /neparan/ | 9.) $76 + 58 = 134$ /paran/ |
| 2.) $24$ /paran/ | 6.) $78 – 34 = 44$ /paran/ | 10.) $91 – 24 = 67$ /neparan/ |
| 3.) $378$ /paran/ | 7.) $7 \cdot 8 = 56$ /paran/ | 11.) $13 \cdot 7 = 91$ /neparan/ |
| 4.) $1 529$ /neparan/ | 8.) $63 : 9 = 7$ /neparan/ | 12.) $72 : 6 = 12$ /paran/ |
1.2. Prosti i složeni brojevi
Učenici stoje u dvije kolone, ispred njih je jedan učenik koji čita brojeve te dvoje učenika koji drže papire s natpisima: prosti broj ili složeni broj. Prije igre se brzinski ponove kakvi su to prosti brojevi, kakvi su to složeni brojevi, navedu se primjeri i prostih i složenih brojeva. Kod same igre najprije se nabrajaju samo brojevi, učenici skaču prema tome u određenu kolonu, a nakon toga im se malo zakomplicira kada krenu zadatci s računskim radnjama.
Primjeri zadataka koje čita učenik:
| 1.) $7$ /prost/ | 5.) $2$ /prost/ | 9.) $4 \cdot 3 = 12$ /složen/ |
| 2.) $11$ /prost/ | 6.) $8$ /složen/ | 10.) $93 : 93 = 1$ (a kamo sada skočiti?) |
| 3.) $18$ /složen/ | 7.) $7 + 6 = 13$ /prost/ | 11.) $12 \cdot 8 = 96$ /složen/ |
| 4.) $23$ /prost/ | 8.) $38 – 9 = 29$ /prost/ | 12.) $93 – 29 = 64$ /složen/ |
1.3. Pravi i nepravi razlomci
Učenici stoje u dvije kolone, ispred njih je jedan učenik koji čita razlomke te dvoje učenika koji drže papire s natpisima: pravi razlomci ili nepravi razlomci. Prije igre se ponove kakvi su to pravi razlomci i nepravi razlomci te kakav je brojnik u odnosu na nazivnika. Ovdje ne možemo dodavati zadatke s računskim radnjama, ali možemo dodati među razlomke prirodne brojeve i mješovite brojeve.
Primjeri zadataka koje čita učenik:
| 1.) $\dfrac13$ /pravi/ | 5.) $7\dfrac13$ /nepravi/ | 9.) $\dfrac76$ /nepravi/ |
| 2.) $\dfrac52$ /nepravi/ | 6.) $\dfrac{11}4$ /nepravi/ | 10.) $2\dfrac49$ /nepravi/ |
| 3.) $\dfrac{100}7$ /nepravi/ | 7.) $9$ /nepravi/ | 11.) $\dfrac{11}{13}$ /pravi/ |
| 4.) $\dfrac{11}{20} $/pravi/ | 8.) $\dfrac67$ /pravi/ | 12.) $55$ /nepravi/ |
2. Igre u tri kolone
2.1. Mjerne jedinice
Uz igre u dvije kolone još su zanimljivije igre u tri kolone. Primjerice, uzmemo mjerne jedinice za duljinu dužine, vrijeme i masu. Sada trebamo četvero učenika kao organizatore, jedan od učenika čita mjerne jedinice, dok troje učenika drži natpise: mjerne jedinice za duljinu dužine, mjerne jedinice za vrijeme i mjerne jedinice za masu. Sada će učenici ponekad trebati skočiti za dva mjesta ulijevo ili udesno, pa je igra mrvicu zahtjevnija i sada nemaju samo dvije mogućnosti, već tri. Sadržaj jest jednostavan, ali dok treba slušati, brzinski zaključiti o kojoj se mjernoj jedinici radi pa još skočiti, lako se pogriješi pa je utoliko zabavnije.
Primjeri zadataka koje čita učenik:
| 1.) milimetar /duljina/ | 5.) tona /masa/ | 9.) metar /duljina/ |
| 2.) sekunda /vrijeme/ | 6.) minuta /vrijeme/ | 10.) godina /vrijeme/ |
| 3.) sat /vrijeme/ | 7.) gram /masa/ | 11.) centimetar /duljina/ |
| 4.) decimetar /duljina/ | 8.) miligram/masa/ | 12.) dekagram /masa/ |
2.2. Djeljivost brojeva
Učenici znaju u 5. razredu pravila djeljivosti s 2, 3, 5, 9 i 10. Biramo brojeve koji imaju 2, 3 ili više od 3 djelitelja, a učenici prema tome skaču u odgovarajuću kolonu. Ovo je možda i najsloženiji zadatak, ali ne biramo velike brojeve (do 50) tako da učenici mogu brzinski izračunati koliko broj ima djelitelja. Opet imamo jednog učenika ispred triju kolona te troje učenika koji odmaraju držeći natpise: 2 djelitelja (povežemo s prostim brojevima), 3 djelitelja i više od 3 djelitelja.
Primjeri zadataka koje čita učenik:
| 1.) $7$ /1 i 7 – 2 djelitelja/ | 5.) $49$ /1, 7 i 49 – 3 djelitelja/ | 9.) $18$ /1, 2, 3, 6, 9 i 18 – 6 djelitelja/ |
| 2.) $12$ /1, 2, 3, 4, 6 i 12 – 6 djelitelja/ | 6.) $11$ /1 i 11 – 2 djelitelja/ | 10.) $25$ /1, 5 i 25 – 3 djelitelja/ |
| 3.) $20$ /1, 2, 4, 5, 10, 20 – 6 djelitelja/ | 7.) $9$ /1, 3 i 9 – 3 djelitelja/ | 11.) $17$ /1 i 17 – 2 djelitelja/ |
| 4.) $19$ /1 i 19 – 2 djelitelja/ | 8.) $23$ /1 i 23 – 2 djelitelja/ | 12.) $22$ /1, 2, 11 i 22 – 4 djelitelja/ |
2.3. Vrste kutova
Kako bismo igru povezali i s geometrijskim sadržajem, učenike podsjetimo na vrste kutova i veličine kutova. U igri ćemo određivati samo tri vrste kuta (šiljasti, tupi i izbočeni). Učenici stoje u tri kolone, jedan učenik je pred njima i čita veličine kutova, troje učenika drži papire s natpisima: šiljasti kut, tupi kut i izbočeni kut.
Primjeri zadataka koje čita učenik:$\def\deg{^{\circ}}$
| 1.) $200\deg$ /izbočen/ | 5.) $120\deg$ /tupi/ | 9.) $179\deg$ /tupi/ |
| 2.) $89\deg$ /šiljast/ | 6.) $1\deg$ /šiljast/ | 10.) $359\deg$ /izbočen/ |
| 3.) $91\deg$ /tupi/ | 7.) $345\deg$ /izbočen/ | 11.) $77\deg$ /šiljast/ |
| 4.) $23\deg$ /šiljast/ | 8.) $181\deg$ /izbočen/ | 12.) $300\deg$ /izbočen/ |
Kad bismo odigrali igre, često je pitanje bilo: „Već je gotovo?“, a sat je zapravo projurio i više niti nema vremena. Nisu naviknuli na ovakve matematičke igre, u malo vremena ponovimo različite sadržaje, vani smo na zraku i družimo se s učenicima. Svakako preporučamo ovakve satove koji dobro dođu i u obrazovnom smislu, ali i u odgojnom.