| |||||||||||||||
| ||||||||||

Podniz niza

Limes niza i gomilište niza
|
Primjer 1. Promotrimo niz $(a_n)$ gdje je $a_n=\dfrac1n$. a) Nacrtajmo graf niza i istaknimo točke za koje je $|a_n|<\dfrac15$. Koliko ih ima? Nakon kojeg mjesta $n_0$ u nizu vrijedi $|a_n|<\dfrac15$ za sve $n\ge n_0$? Koliko ima članova niza za koje ne vrijedi $|a_n|<\dfrac15$? b) Broj $\dfrac15$ zamijenimo s $\dfrac1{10}$ i odgovorimo na ista pitanja kao u a) dijelu. c) Broj $\dfrac15$ zamijenimo bilo kojim pozitivnim brojem $\varepsilon$ i odgovorimo na ista pitanja kao u a) dijelu. Rješenje. a) Točke za koje vrijedi da im je ordinata po apsolutnoj vrijednosti manja od $\dfrac15$ nalaze se u pruzi između pravaca $y=-\dfrac15$ i $y=\dfrac15$. Ima ih beskonačno mnogo jer za sve $n\ge6$ vrijedi $|a_n|=\left|\dfrac1n\right|=\dfrac1n<\dfrac15$. Dakle, za traženi $n_0$ možemo uzeti $n_0=6$. Izvan pruge nalazi se konačno mnogo točaka niza, preciznije njih $5$. ![]() ![]() $$ ![]() ![]() c) Za bilo koji pozitivni broj $\varepsilon$ slika bi bila slična slikama iz podzadataka a) i b). ![]() ![]() Kad je $|a_n|< \varepsilon$? Riješimo nejednadžbu $\dfrac1n< \varepsilon\implies > \dfrac1{\varepsilon}$. Znači, čim je broj $n$ veći od $\dfrac1{\varepsilon}$, vrijedi $|a_n|< \varepsilon$. Za $n_0$ uzimamo bilo koji prirodni broj veći od $\dfrac1{\varepsilon}$. To na primjer može biti $n_0=\left\lfloor\dfrac1{\varepsilon}\right\rfloor+1$. Ovdje je $\left\lfloor x\right\rfloor$ oznaka za najveće cijelo od broja $x$, tj. to je najveći broj koji je cijeli i manji ili jednak $x$. Tako je $\lfloor3\rfloor=3$, $\lfloor3.8\rfloor=3$, $\lfloor-3.8\rfloor=-4$. Za koliko članova niza ne vrijedi $|a_n|< \varepsilon$? Samo za konačno mnogo njih. Istaknimo svojstvo koje ima broj $0$. Oko broja $0$ uzmemo bilo koji otvoreni interval $I$ (u ovom slučaju radi se o intervalu $\langle 0-\varepsilon, 0+\varepsilon \rangle$, koji kratko zovemo $\varepsilon$-okolina broja $0$). Na grafu u koordinatnom sustavu javlja se pruga ograničena pravcima $y=-\varepsilon$ i $y=\varepsilon$. Izvan te pruge nalazi se samo konačno mnogo članova niza $(a_n)$. Naravno, unutar pruge nalaze se svi članovi niza $(a_n)$ nakon nekog mjesta, tj. unutar pruge nalazi se beskonačno mnogo članova niza $(a_n)$. Ovo svojstvo vrijedi za bilo koji otvoreni interval $I$ oko $0$. Zato broj $0$ nazivamo limes niza $(a_n)$ i označavamo: $$ \lim_{n\rightarrow \infty } \frac 1n = 0.$$ Ovo se svojstvo ponekad uzima kao definicija limesa niza. |
Primjer 2. Odredimo gomilišta niza $(a_n)$ koji su limesi podnizova $(a_{2n})$ i $(a_{2n-1})$, ako je $$a_n= (-1)^{n-1}\frac{2n+1}{n+3}.$$
![]() Rješenje. Opći član podniza s parnim indeksima glasi ovako:$$a_{2n}=(-1)^{2n-1}\frac{2\cdot 2n +1}{2n+3}= – \frac{4n+1}{2n+3}.$$ Njegov je limes jednak $-2$. Naime, dijeljenjem brojnika i nazivnika racionalne funkcije s najvećom potencijom (a to je $n$) dobivamo ovaj račun: $$\lim_{n \rightarrow \infty} a_{2n} = \lim_{n \rightarrow \infty} \left(-\frac{4n+1}{2n+3}\right) = \lim_{n \rightarrow \infty}\left( – \frac{4 + \frac 1n }{2+\frac 3n}\right)=-\frac 42=-2.$$Opći član podniza s neparnim indeksima glasi ovako: $$a_{2n-1}=(-1)^{2n-2}\frac{2\cdot (2n-1) +1}{(2n-1)+3}= \frac{4n-1}{2n+2}.$$Njegov je limes jednak $2$. Brojevi $-2$ i $2$ su gomilišta niza $(a_n)$. |
Koliko gomilišta može imati niz?




|
Primjer 3. Neka je niz $(a_n)$ zadan ovako: $$a_n = \left\{
\begin{array}{cl}
p + \dfrac{1}{p^k} & \mbox{ ako je $n=p^k$ za neki prosti broj $p$ i neki prirodni broj $k$} \\
n & \mbox{inače}.
\end{array}
\right. $$ Pokažimo da ovaj niz ima prebrojivo mnogo gomilišta.
Rješenje. Neka je $p$ bilo koji prosti broj. Formiramo podniz $$p+\frac 1p, \ p+\frac{1}{p^2}, \ p+\frac{1}{p^3}, \ p+\frac{1}{p^4}, \ \ldots$$ Taj podniz teži prema broju $p$, tj. broj $p$ je gomilište niza $(a_n)$, a budući da prostih brojeva ima beskonačno mnogo i to prebrojivo mnogo, ovo je primjer niza koji ima prebrojivo mnogo gomilišta. |
LITERATURA
- M. Ćulav Markičević, N. Lukač, M. Marić, S. Stilinović, S. Varošanec, Z. Varošanec, Matematičko natjecanje Klokan bez granica 2015.-2017., HMD, Zagreb, 2018.
- S. Varošanec, Matematika 4, udžbenik za 4. razred gimnazija i strukovnih škola, Element, Zagreb, 2012.
prof. dr. sc. Sanja Varošanec, Matematički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu













