Europski tjedan održivog razvoja i Dječji tjedan u Gimnaziji Karlovac objedinjeni su pod zajedničkim nazivnikom – Održiva inspiracija. Misao vodilja autorica radionica koje su provedene tijekom obilježavanja Europskog tjedna održivog razvoja (ETOR) i Dječjeg tjedna bila je da u duhu multidisciplinarnosti svaka od njih zastupa svoje područje. Međutim, pokazalo se da ono što nas zapravo povezuje nije razdvajanje na različita područja, već uspješno ispreplitanje svih područja unutar pojedinih aktivnosti. Pritom smo dodatno uzele u obzir prilagodbu pedagoškog pristupa uzrastu polaznika pojedine radionice, stoga se radionice nisu ostvarile samo multidisciplinarno, već transdisciplinarno.
Inspiracija
Ideja o stvaranju Održive inspiracije
Na jednoj prijateljskoj kavi, čini nam se da je bilo možda i u šali, zaključile smo da ima mnogo tema među predmetima koje predajemo u školi, a to su Hrvatski jezik (Maja Sokač), Kemija i Biologija (Slađana Cvitičanin) te Matematika i Nacrtna geometrija (Zrinka Tomašković), ali samo ako promatramo parove predmeta. Ako bismo promatrale sve predmete zajedno, teško je pronaći nešto zajedničko, a da se može provući kroz kurikul. Međupredmetne teme su nam privukle pozornost kao moguće područje poklapanja, a taman smo osmišljavale aktivnosti za ovogodišnji kurikul Gimnazije Karlovac i tako je nastala ova ideja.
U uvodnom dijelu kurikula međupredmetne teme Održivi razvoj pronašli smo misao vodilju naših aktivnosti. Tamo naime stoji:
…(međupredmetna tema) podržava razvoj generičkih vještina kao što su praktičnost, poduzetnost, inovativnost, kritičko mišljenje, sposobnost prilagodbe promjenama i sposobnost rješavanja problema. Primjenom se praktičnoga rada učenike potiče na ponašanja kao što su odgovorno korištenje prirodnih dobara i energije, korištenje lokalno proizvedene hrane, racionalno postupanje s otpadom, uporaba iskorištenih materijala, aktivan rad i suradnja u zajednici.
Upravo ono o čemu smo mi razmišljale – osmisliti u okviru predmeta Hrvatski jezik, Biologija, Kemija, Matematika i Nacrtna geometrija radionice koje će na jednostavan način promicati ideje racionalnog i odgovornog postupanja s otpadom, koje će naši učenici (srednjoškolci u dobi između 14 i 19 godina) samostalno, uz naše mentorstvo održati učenicima osnovnih škola i/ili predškolskim skupinama u dječjim vrtićima, ali i svojim kolegama na satovima razrednih odjela. Ideja je bila, a posudit ćemo Senekinu izjavu – poučavajući učimo.
Kako je prethodnih godina već postojala suradnja s Dječjim vrtićem Karlovac, tako smo na njihovu adresu poslale ponudu s navedenim radionicama koja je vidljiva u priloženoj tablici.
| Europski tjedan održivog razvoja u Gimnaziji Karlovac (raspored aktivnosti) |
||||
| PON (2. 10.) | UTO (3. 10.) | SRI (4. 10.) | ČET (5. 10.) | PET (6. 10.) |
| Predavanje “Potrošnja papira” za učenike 1. razreda Voditelji: Zrinka Tomašković i učenici |
Posjet “Zelenoj knjižnici” u sklopu Aquatike Voditeljice: Slađana Cvitičanin, Maja Sokač (u suradnji s GK “Ivan Goran Kovačić” Karlovac) |
Likovna radionica “Bojanje klorofilom” Voditelji: Slađana Cvitičanin i učenici GLOBE grupe (u suradnji s DV Novi Centar) ——— Matematička radionica “Tangram” Voditelji: Zrinka Tomašković i učenici (u suradnji s DV Grabrik) ——— Izrada straničnika iz herbarija za učenike 3.c razreda Voditeljice radionice: Slađana Cvitičanin, Zrinka Nekić, Maja Sokač i učenici |
Likovna radionica “Bojanje klorofilom” Voditelji: Slađana Cvitičanin i učenici GLOBE grupe (u suradnji s DV Gaza) ——— Kreativna radionica “Izrada dvorca” Voditelji: Zrinka Tomašković i učenici (u suradnji s DV Mali Grabrik) ——— Matematička radionica “Tangram” Voditelji: Zrinka Tomašković i učenici (u suradnji s DV Banija) |
Matematička radionica “Tangram” Voditelji: Zrinka Tomašković i učenici (u suradnji s DV Banija) Matematička radionica “Tangram” za učenike 2.a razreda Voditelji: Zrinka Tomašković, Tanja Mihaljević i učenici) |
Vrlo brzo stigao je i odgovor na našu ponudu radionica u obliku popisa zainteresiranih vrtićkih skupina predškolskog uzrasta: Vrtić Novi Centar: radionica Bojanje klorofilom (skupina Notice 2), Vrtić Grabrik: radionica Tangrami (skupine Sovice i Baloni), Vrtić Gaza: radionica Bojanje klorofilom (skupine Sportići 6 i Sportići 7) i radionica Tangrami (skupina Sportići 6), Vrtić Mali Garbrik: radionica izrada Dvoraca (skupina Loptice) i Vrtić Banija: radionica Tangram (skupina Mrljice). Nismo bile sigurne možemo li skupiti dovoljno učenika za rad sa svim zainteresiranim vrtićkim skupinama.
Posjet Zelenoj knjižnici
Na Satu razrednika učenici 2. b i 2. d razreda posjetili su Zelenu knjižnicu, izdvojeni odjel Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić u Karlovcu koja se nalazi u prostoru Aquatike – jedinog potpuno slatkovodnog akvarija u Hrvatskoj. Ovaj je odjel prvenstveno namijenjen djeci i mladima, ali i znanstvenicima, turistima, pa i lokalnom stanovništvu. Organiziran je s ciljem razvijanja svijesti o biološkoj raznolikosti. Istovremeno educira korisnike dostupnom literaturom i aktivnostima s naglaskom na održivo korištenje prirodnih bogatstava Hrvatske. Knjižničar Mario Šimić upoznao ih je s raznovrsnom građom koja je tematski vezana za prirodoslovlje. Također, u drugom ih je dijelu izlaganja naučio kako pravilno pretraživati katalog Gradske knjižnice. I ne samo to, prikazao je kako funkcionira portal Hrčak i čemu služi. Učenicima to svakako može pomoći pri izradi projekata jer Hrčak predstavlja zbir znanstvenih radova i članaka na hrvatskom, ali i drugim jezicima. Njegova otvorenost važan je i relevantan izvor referenci pri izradi školskih projekata. Zanimljivo je što većini učenika ovaj portal nije bio poznat, odnosno njime se nikad nisu služili.
Bojanje klorofilom
Klorofil je pigment koji biljkama i algama daje zelenu boju. Djeca vrtićke dobi ne moraju znati njegovu ulogu u procesu fotosinteze, ali da ga upravo pronalazimo u zelenim listovima, shvatili su vrlo brzo. Uz jednostavan pokus u to su se uvjerili namakanjem nabranog lišća u vodi. Odmah su vidjeli da se voda na takav način baš i nije obojila i povezali to s padanjem kiše i činjenicom da se „ta boja“ ne otapa u vodi. Ponavljanjem postupka uz alkohol etanol dobili su različite nijanse zelene boje koje su mogle poslužiti za oslikavanje različitih oblika listova što su ih vidjeli u gradskim parkovima. Jednostavnom igrom djeca su naučila o kemijskim svojstvima tvari koje pronalazimo u živim bićima. Uz to su se dobro zabavili, a naučeno mogu primijeniti u nadolazećim izazovima nastave prirode i društva u školi, ali i u svakodnevnom životu.
Izrada straničnika iz herbarija
S ciljem povezivanja nastave materinskog jezika i međupredmetne teme Održivi razvoj osmišljena je i provedena radionica izrade straničnika iz herbarija za gimnazijalce na Satu razrednika. Učenici i nastavnici tjednima su prikupljali i sušili biljke. Kako bi posloženo, osušeno bilje zadržalo trajni oblik straničnika, upotrijebili su plastifikator. Dio izrađenih straničnika učenici su poklonili učeničkoj zadruzi i namijenili prodaji na Božićnom sajmu koji Gimnazija Karlovac i Vijeće učenika tradicionalno organizira uoči blagdana i zimskih praznika.
Tangram
Tangram je kineska slagalica koja se sastoji od sedam dijelova poput ovih prikazanih na slici. Dijelovi su najčešće napravljeni od drveta ili plastike i često su različitih boja. Ideja je složiti zadani oblik uz uvjete da se iskoriste svi dijelovi i da nema preklapanja dijelova koji se često, a osobito u engleskom govornom području zovu tanovi.
| konj | |
 |  |
| zadatak | rješenje |
Radionica za vrtićance
Radionica za predškolsku skupinu u vrtićima bila je podijeljena u dva dijela. Najprije je svatko dobio jednu karticu na kojoj je bio iscrtan oblik tangrama prikazan na slici.
Prvi, teorijski dio, sastojao se od prebrojavanja oblika (sedam dijelova + jedna cjelina) i od imenovanja i prepoznavanja oblika (dva mala trokuta, jedan srednji trokut, dva velika trokuta, maleni kvadrat, veliki kvadrat i četverokut koji im je bio najzanimljiviji – paralelogram koji su opisali kao kosi pravokutnik). Usput smo spomenuli da je matematika znanost koja se ne bavi samo brojevima nego i oblicima.
Drugi, praktični dio, sastojao se najprije od bojanja dijelova u različite boje, potom izrezivanja oblika i spajanja prema odabranim oblicima.
 |  |  |  |
| mačka | patka | šišmiš | zec |
Trajanje radionica u vrtićima bilo je između 60 i 80 minuta što je izuzetno dugo uzmemo li u obzir da se radi o djeci predškolske dobi. Svaku radionicu provelo je troje ili četvero učenika, ovisno o veličini vrtićke skupine. Samoj radionici prethodila je priprema učenika. Razgovarali smo o primjerenosti pojedinih izraza toj dobi, pa smo zaključili da je primjerenije govoriti o trokutima nego o jednakostraničnim pravokutnim trokutima, svakako smo odlučili imenovati paralelogram i napomenuti da se ne radi o pravokutniku, ali bez ulaska u to što je čemu nadređeni pojam. Učenici su također upućeni u to da će biti potrebno pomoći predškolcima oko izrezivanja (po liniji!), a nekima čak i oko bojanja oblika, te oko smještanja i lijepljenja oblika na papir.
Odgojiteljice su bile izuzetno zadovoljne, ne samo volonterskim angažmanom učenika, mahom maturanata gimnazije, već i razinom strpljivosti u odgovaranju na pitanja. Pokazalo se kako su ovom radionicom obuhvaćene brojne vještine koje predškolci moraju razviti, od preciznog bojanja i izrezivanja (fina motorika prstiju), potom imenovanja i prepoznavanja oblika do slaganja kompozicije u ravnini (na papiru) prema predlošku. Od potrebnog materijala po skupini je utrošen po jedan papir za svako dijete i pola tvrđeg papira iz kojeg su izrezivani tanovi. Sav višak papira završio je u reciklažnim kutijama.
Radionica za gimnazijalce
Iako najprije nije bilo u planu ponuditi i gimnazijalcima radionicu tangrama zbog njezine jednostavnosti, neki su razrednici inzistirali na tome da provedu upravo ovu radionicu. Kako nikako nije imalo smisla provesti ju na istoj razini kao i za predškolsku djecu, bilo je potrebno prilagoditi zadatke srednjoškolskom uzrastu.
Radionicu su za suučenike također provodili volonteri maturanti i također se sastojala od dva dijela: prvi, teorijski dio ovdje je bio nešto izmijenjen. Učenici su dobili neobojane tangrame složene u kvadrat. Najprije su proučavali omjere likova u odnosu na početni, veliki kvadrat. Drugi zadatak bio je izlet u teoriju grafova: u nešto pojednostavnjenom obliku predstavljen im je teorem četiriju boja i trebali su provjeravanjem kombinacija dokučiti jesu li za bojanje ovako složenih tangrama potrebne baš četiri boje. Treće, u teorijskom dijelu, bilo je razmatranje konveksnih oblika koje je moguće složiti iz 7 tanova. U tom su zadatku zaključili da treba početi s praktičnim dijelom u kojem su i učenici bojali svoje tangrame minimalnim brojem različitih boja (tri!) da bi potom pokušali dokučiti još neki konveksni oblik, osim početnog, naravno.
Radionica je završena slaganjem nešto težih odabranih oblika, što se može vidjeti na slici 11, a na samome kraju zaokružili smo održivi dio radionice izračunom koliko je papira za nju potrošeno, a koliko je zapravo malo papira moguće napraviti iz drveća koje okružuje školu (i kako bi samo tužan to bio prizor).
 |  |  |  |
| mačka | labud | leptir | konj |
Izrada dvoraca
Jedan je od temelja koncepta održivog razvoja pronalaženje novog konteksta predmetima koji bi inače bili otpad. Radionica izrade dvoraca osmišljena je kao način da se djeca predškolskog uzrasta upoznaju s geometrijskim tijelima od kartonske ambalaže.
Pripremna faza bila je prikupljanje valjaka (središnji dio rola toaletnog papira, papirnatih ručnika ili kuhinjskih folija), kvadara (kartonske kutije lijekova, čajeva, tjestenina), kocki (kartonske kutije nekih čajeva, krema) i stožaca (omoti sladoleda u kornetu).
Učenici volonteri djecu su upoznali s nazivima tijela i pomogli im da slijepe ta tijela u dvorce iz mašte. Iako je za kvalitetu radionice bilo nevažno, posebnost ove radionice bila je ta da su volonteri svi bili momci, pa su poslije rekli da su ih djeca u vrtiću posebno pažljivo slušala jer su navikli na svoje odgojiteljice, zbog čega je ova radionica bila posebno vrijedno i zanimljivo iskustvo.
Matematički je dio možda opsegom malen, ali su djeca poslije radionice bez ikakvih problema razlikovala kvadar od kocke, valjak od stošca. Također, istaknuta im je razlika između uglatih tijela i oblih tijela (rotacijska su pomalo apstraktan pojam za predškolski uzrast).
Odgojiteljice su bile iznimno zadovoljne iako se pokazalo kako je i maturantima potrebno malo pripreme kako bi lijepljenje i rezanje škaricama prošlo bez ikakvih poteškoća.
Održivi razvoj odgovornom potrošnjom papira
Problem
Prije nekoliko godina se taman prije početka perioda online nastave u Gimnaziji Karlovac pojavio ogroman problem: porast potrošnje papira, od fotokopirnog A4 ili A3 formata do papirnatih ručnika za brisanje ruku i toaletnog papira. Potrošnja je bila odgovarajuća potrebama škole koja ima dvostruko više učenika. Sankcije nisu dolazile u obzir, redukcija nije rješenje ni u normalnim uvjetima, a kamoli u pandemijskom okruženju, a upozorenja su naišla na duhovite odgovore. Tada je osmišljen projekt kojem se u raznim prigodama vraćamo, a radi se o osvješćivanju potrošnje papira.
Ideja
Učenici ponekad od stabla ne vide šumu, pa ne uočavaju stvarni problem, a to nije primarno novac iako ni financijska strana problema za srednje veliku školu (poput Gimnazije Karlovac koja broji oko 520 učenika i oko 60 profesora) nije bila zanemariva. Trebalo je dakle učenicima osvijestiti da nema besplatnih resursa, a da se papir ipak u najvećoj mjeri dobiva od prerade drvne mase, a drveće i šume su svjetski proizvođač kisika broj jedan. Bez drveća ni nama nema života.
Projekt je proveden u tri faze: prva je bila prikupljanje podataka o potrošnji, druga unos prikupljenih podataka i računski dio koji je povezao broj stabala i masu papira, a treća je bila analiza podataka i prikupljanje ideja. No, pokazalo se da je projekt sam po sebi bio dio rješenja. Već nakon prve faze potrošnja se vratila na normalu, čak malo i ispod prosječne potrošnje.
Radionica: Samo jedan zadatak
U sklopu Europskog tjedna održivog razvoja s učenicima prvih razreda proveli smo radionicu osvješćivanja potrošnje papira. Ideja je bila učenike već na početku njihovog gimnazijskog obrazovanja usmjeriti prema jednom od važnih ciljeva naše škole, a to je obrazovanje za održivost. Najjednostavnije je o održivosti govoriti iz perspektive nečega što je i učenicima itekako blisko i svakodnevno – papir. Pred učenike je postavljen samo jedan jednostavan zadatak.
Zadatak
Za koje bismo vrijeme potrošili sav papir proizveden od stabala koja okružuju našu školu?
Poznati su nam podatci:
1 t papira = 17 stabala
1 paket fotokopirnog A4 papira = 500 listova; 1 m2 fotokopirnog A4 papira = 16 listova A4 papira = 80 g
1 rola toaletnog papira = 250 listića = 140 g
1 rola papirnatih ručnika = 180 listova papirnatih ručnika = 270 g
Znamo također da je prosječna tjedna potrošnja škole 71.329 kg papira, a i da se u arboretumu škole nalazi oko 28 stabala.
Učenicima je prezentirano istraživanje provedeno na njihovim suučenicima koje je pokazalo veliku potrošnju papira, ali i to da se osvješćivanjem te činjenice potrošnja smanjila. Jednostavnim izračunom učenici su samostalno došli do odgovora da oko 23 tjedna možemo opstati s našim stablima – u kratka 23 tjedna potrošili bismo papir proizveden od drvne mase stabala gimnazijskog arboretuma. Poslije tog perioda neko vrijeme ne bi bilo stabala. Za stablo koje bi bilo industrijski iskoristivo potrebno je minimalno 20 godina rasta. Stablu koje je ukras aleje, arboretuma ili šume godine nisu bitne.
Rezultati istraživanja otvaraju nova pitanja: Postoji li alternativa papiru? Što sve možemo učiniti kako bismo smanjili potrošnju papira? Nova pitanja – nova motivacija za nastavak projekta.
Umjesto zaključka – volontiranje
U Gimnaziji Karlovac prepoznaje se važnost poticanja vršnjačkog i međuvršnjačkog poučavanja jer doprinose razvoju učenika i stvaranju pozitivnog okruženja u školama. Želja nam je bila dati primjer kako aktivirati intrinzično motivirane učenike. Dodatnu ozbiljnost ovom nizu radionica daje volonterizam učenika i nastavnika koji su osmislili, pripremili i proveli sve radionice. Učenici nisu nagrađeni ocjenama, slobodnim danima, ikakvim materijalnim nagradama osim zadovoljstva rada s djecom predškolske dobi i volonterskim satima. Dio ih planira u nastavnička zanimanja, a dio je iskusio volontiranje u različitim udrugama, ali im je ovo iskustvo bilo ipak drukčije. Znanja koja su i sami usvojili u školi mogli su prenijeti djeci koja su mnogo mlađa od njih samih, bez iskustva škole i s malo znanja iz kemije, biologije ili matematike. Gotovo jednoglasno izjavili su kako bi iskustvo svakako ponovili. Dodatnu dimenziju daje i suradnja učenika s odgojiteljicama koje su ranije bile i njihove odgojiteljice. Tko je tu bio ponosniji, teško je reći.
U današnjem svijetu odrastanja uz veliki broj različitih brzodostupnih digitalnih saržaja zahtjevno je ponuditi što raznovrsnije radionice koje će pobuditi interes i odrediti smjer u kojem će se učenici dalje razvijati prema onom što im je zanimljivo. Pritom je potrebno uzeti u obzir i ostvarivanje svih metodičko-didaktičkih i obrazovnih ciljeva, što smo ovim radionicama i pokušali ostvariti svi zajedno, bez obzira na stupanj obrazovanja, od vrtića do fakulteta.
Sudjelovanjem u ovakvim radionicama naši se učenici uključuju u aktivnosti u školi i izvan škole za opće dobro. Unutar škole osmišljavaju i pokušavaju uspoređivati različite načine sudjelovanja u aktivnostima za opće dobro te procjenjuju dosege svojeg djelovanja, ali i svojih mogućnosti. Da bi se to ostvarilo, primjenjuju stečena znanja na svakodnevnoj nastavi pokušavajući ih prilagoditi na pravilan i dalje upotrebljiv način mlađim naraštajima. Na takav način oni samostalno i javno zastupaju održivi razvoj.
Učenički neovisan odabir sadržaja prema osobnim interesima važno je što više poticati. Neka slobodno odaberu aktivnosti u kojima bi oni više voljeli sudjelovati – voljeli, a ne morali. S druge strane, svi ponuđeni sadržaji ovog projekta imaju zajednički nazivnik, a to je održivi razvoj koji nam svima treba postati prioritet (ako to već nije), sada i odmah. Čekanje nije opcija.
Literatura
- K. Cerovac (2013.): Transdisciplinarni pristup učenju i istraživanju na sveučilištu https://hrcak.srce.hr/file/161280 (pristupljeno 18. 2. 2024.)
- https://mzo.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Publikacije/Medupredmetne/Kurikulum%20medupredmetne%20teme%20Odrzivi%20razvoj%20za%20osnovne%20i%20srednje%20skole.pdf (pristupljeno 18. 2. 2024.)
- https://mzo.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Publikacije/Medupredmetne/Kurikulum%20medupredmetne%20teme%20Gradanski%20odgoj%20i%20obrazovanje%20za%20osnovne%20i%20srednje%20skole.pdf (pristupljeno 18. 2. 2024.)
- https://radio-mreznica.hr/karlovacka-gimnazija-nizom-atraktivnih-radionica-obiljezava-europski-tjedan-odrzivog-razvoja-i-djecji-tjedan/ (pristupljeno 18. 2. 2024.)
- https://esdw.eu/events/odrziva-inspiracija-sustainable-inspiration/ (pristupljeno 19. 2. 2024.)
- https://www.bbc.co.uk/dna/mb6music/A10423595 (pristupljeno 19. 2. 2024.)
- https://www.skole.hr/skolski-projekt-gimnazije-karlovac-odrzivi-razvoj-kroz-odgovornu-potrosnju-papira/ (pristupljeno 20. 2. 2024.)
- https://gkka.hr/zelena-knjiznica/ (pristupljeno 24. 2. 2024.)
- https://www.skole.hr/europski-tjedan-odrzivog-razvoja-i-djecji-tjedan-u-gimnaziji-karlovac/ (pristupljeno 24. 2. 2024.)
- https://esdw.eu/about-us/ (pristupljeno 24. 2. 2024.)