Slika 1. Portret Fausta Vrančića naslikala je učenica Viktoria Mihaljević.
Projekt Hrvatsko STEM nasljeđe – Faust Vrančić inspiriran je scenarijem učenja Croatian STEM heritage – Faust Vrančić, izrađenim u sklopu MOOC tečaja Integrated STEM Teaching for Secondary Schools (STE(A)M it) na stranici European Schoolnet Academy (krajem 2020.). Projekt je proveden u školskoj godini 2022./2023. s učenicima 8. razreda Osnovne škole Cvjetno naselje. Bio je to prvi u nizu projekata osmišljenih s ciljem upotrebe znanja stečenih na raznim otvorenim online tečajevima, ali i upoznavanja učenika s hrvatskom STEM baštinom.
Ključne riječi: STEM nasljeđe, projekt, integrirano učenje
Od MOOC-a do projekta
Pohađajući razne otvorene online tečajeve (MOOC) na stranici European Schoolnet Academy te upoznavajući se s drugim platformama poput Europeane i Historiane, došle smo na ideju upotrijebiti stečena znanja u nastavi i na primjerima vlastitih projekata učenike upoznati s hrvatskom STEM baštinom.
Počele smo projektom Hrvatsko STEM nasljeđe – Faust Vrančić, koji je inspiriran scenarijem učenja Croatian STEM heritage – Faust Vrančić izrađenim u sklopu MOOC-a Integrated STEM Teaching for Secondary Schools (STE(A)M it). Projekt je uspješno proveden u dvama osmim razrednim odjelima školske godine 2022./2023., a radovi nastali tijekom provedbe projekta izloženi su prvo u školi, a kasnije i u knjižnici Knežija: https://www.kgz.hr/hr/dogadjanja/hrvatska-stem-bastina-faust-vrancic/64991
Početkom srpnja 2024. održale smo kratko izlaganje o provedenom projektu te predstavile izložbu pojedinih radova učenika na 10. kongresu nastavnika matematike na PMF-u u Zagrebu.
O projektu
Učenici su projektu pristupili na satima hrvatskog jezika. Proučavali su Vrančićev život, istraživali društveno-povijesne okolnosti 16. stoljeća, stavljali se „u cipele“ izumitelja i u prvom licu pisali dnevnik. Potom su se na satima matematike upoznali s nekima od Vrančićevih izuma, osobito mostovima. Crtali su svoje mostove po uzoru na Vrančićeve ili neke postojeće (uključujući i naš najnoviji, Pelješki most) te računali jednadžbe nekih od pravaca koji se nalaze na tim nacrtima (horizontala, vertikala ili kosina). Upoznali su se i s programima za crtanje u trima dimenzijama kao pripremu za rad na 3D pisaču, a dvojica su učenika kao završni dio projekta izradila i model mosta na 3D pisaču. Na satima fizike istraživali su Vrančićevu izumiteljsku stranu, a na primjerima različitih mostova proučavali su problem ravnoteže. Za završni zadatak trebali su pojedinačno ili u manjim skupinama izraditi model mosta po vlastitom izboru (neki od postojećih, Vrančićev ili inspiriran njegovim zamislima). Zanimljivo je bilo razotkriti uobičajeni mit o Vrančiću kao izumitelju padobrana. Naime, Faust Vrančić nije izumitelj padobrana već ga je samo usavršio, dok je s druge strane imao mnogo drugih izuma, u prvom redu i nekoliko tipova mostova koji su bili baš njegova originalna ideja. Do toga otkrića došli smo proučavajući Vrančićevo najpoznatije djelo Machinae novae, pri čemu su učenici birali izume na koje će se referirati pišući dnevničke zapise ili pri izradi svojih modela.
Zadatci
Projekt je proveden na nastavi triju predmeta: hrvatskog jezika, matematike i fizike, a učenici su u sklopu svakoga predmeta radili na zadatcima koji su ih vodili do rezultata i dovršenja projekta – izložbe učeničkih radova.
Hrvatski jezik
Provedba projekta započela je na nastavi hrvatskoga jezika najavom i povezivanjem hrvatskoga jezika, matematike i fizike. Učenici su istraživali život i djelo Fausta Vrančića, njegovu jezikoslovnu i izumiteljsku stranu profesionalne osobnosti, obilježja svestranog renesansnog čovjeka (lat. homo universalis), a time su se upoznali i s društveno-povijesnim kontekstom 16. stoljeća. Učenici su uočili i istražili povezanost Fausta sa slavnim stricem Antunom te uvidjeli važnost Rječnika pet najistaknutijih europskih jezika, latinskog, talijanskog, njemačkog, dalmatinskog i mađarskog (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae) kao temelja današnjega hrvatskoga jezika zbog sinteze dijalekata i latiničnog pisma.
Istražujući o Faustu, učenici su doznali mnoge informacije kojima su se inspirirali za ostvarenje prvih rezultata projekta – pisanje dnevničkog zapisa iz perspektive Fausta Vrančića, dakle u 1. licu. U školskoj su knjižnici pronašli izdanje Faustova Rječnika iz 1971. godine. Učenici su potom birali određeni trenutak njegove biografije – ako je poznat javnosti, trebali su se držati povijesnih činjenica i iznijeti ih zamišljajući Faustov doživljaj i shvaćanje toga trenutka, a ako je nepoznat ili nedovoljno jasno obrađen, bili su slobodni osmisliti odabrani dio života Fausta Vrančića – dalmatinskog dječaka ili renesansnog intelektualca koji u tom zamišljenom trenutku stvara jezikoslovnu i/ili znanstvenu povijest.
Zamisli da si Faust Vrančić na jedan dan, kako bi to bilo? Odaberi jedan dan i piši dnevnik kao da si Faust.
Nastali dnevnički zapisi dio su izložbe postavljene na kraju projekta, mogući isječci Faustova dnevnika, a zapravo radovi učenika osmoga razreda.
Slika 2. Radovi učenika osmoga razreda
Matematika
Od kojih se elemenata sastoje mostovi koje poznaješ? Uočavaš li među njima neke poznate geometrijske oblike? Ima li među njima i pravaca? Nakon rasprave potaknute ovim pitanjima uslijedio je zadatak:
Nacrtaj svoj viseći most i pronađi jednadžbe nekih od pravaca na njemu.
Učenici su se prihvatili zadatka na različite načine: neki su ga vrlo pojednostavnili (nacrtali jako jednostavan most i izračunali jednadžbe 2-3 pravca na njemu), dok su se drugi više potrudili – bili su vrlo kreativni u crtanju različitih vrsta mostova te su kod računskog dijela zadatka pronašli jednadžbe svih pravaca sa svojeg nacrta. Svi učenički radovi (nacrti mostova i pripadajući računi) objedinjeni su na trima velikim plakatima za završnu izložbu.
Slika 3. Nacrt i računSlika 4. Nacrti i računi objedinjeni na plakatu
Fizika
Učenici su na internetu istraživali Fausta Vrančića orijentirajući se na njegovu inženjersku i izumiteljsku stranu. Otkrili su njegovo djelo Machinae novae (Novi strojevi) i proučavali konstrukcije i izume koje je Vrančić u tom djelu opisao. Učenici su ostali iznenađeni brojem njegovih konstrukcija, a ponajviše preciznošću slika i opisa. Premda je Vrančić poznat po izumu pod nazivom leteći čovjek (lat. homo volans), učenicima je pravo iznenađenje bilo kad su otkrili da padobran uopće nije njegov izum. Ipak, Vrančić im je pravo otkriće otkad su saznali da je izumio različite vrste mlinova i mostova koji se i danas grade po njegovim zamislima.
Daljnjim istraživanjem učenici su otkrili da je Vrančićev izum mosta od zvonovine (mjedi) zaista poseban jer se do tog vremena nisu gradili mostovi od metala (već od kamena i drva), pa je prema Vrančićevoj zamisli prvi takav most sagrađen u Engleskoj 1773. godine, gotovo 150 godina poslije Vrančića. Najpoznatiji Vrančićev izum mosta je viseći, odnosno ovješeni most ili, kako ga je sam Vrančić nazvao, Željezni most. Željezni lanci držali su most većih raspona od onih koji su se do tada gradili. Dugo je vremena prošlo dok se i ova ideja nije realizirala u stvarnosti. Najpoznatiji most prema ovoj Vrančićevoj zamisli je Golden gate u San Franciscu, a u Hrvatskoj Domovinski most u Zagrebu, Most Franje Tuđmana u Dubrovniku i najnoviji Pelješki most.
Nakon istraživanja uslijedio je zadatak:
Izradi most po Vrančićevu nacrtu od materijala po želji.
Učenici su puni inspiracije i motivacije krenuli u realizaciju zadatka. Sami su se podijelili u skupine i birali koji će most izrađivati. Pri izradi mosta morali su istovremeno pripaziti na vizualnost, ali i na funkcionalnost. Most je morao biti dovoljno čvrst da podnese određeni teret (uteg mase 1 kg). Povela se rasprava s učenicima o dijelovima mosta te o njihovoj funkciji. Trebalo je paziti na položaj težišta mosta i na izbor materijala.
Slika 5. Most od zvonovine (mjedi)
Slika 6. Most s dvije grede
Slika 7. Most od konopa
Matematika/fizika
U ostvarivanju zadatka izrade mosta posebno su se istaknula dvojica učenika koji su se potrudili pronaći programsku podršku (softver), nacrtati most u programu za 3D pisač, pokrenuti stari školski 3D pisač te u konačnici na njemu izraditi svoj model mosta. Izradili su i film u kojemu su prikazani gotovo svi koraci, od crtanja u programu za 3D pisač do same konačne izvedbe.
Slika 8. Most izrađen na 3D pisaču
Završni dio – izložba rezultata projekta
Kruna projekta bila je izložba svih učeničkih radova (dnevničkih zapisa, modela mostova, filma o projektiranju mosta te izradi na 3D pisaču kao i izradi ostalih mostova, nacrta i računa objedinjenih na plakatima, slikama i fotografijama) u predvorju naše škole. Izložbu su uz vodstvo voditeljica projekta razgledali svi učenici predmetne nastave (5. – 7. razred), a uz vodstvo svojih učiteljica i zainteresirani učenici nižih razreda. Pogledajte u nastavku spomenuti film učenika Jakova Jakelića o izradi mostova.
Slika 9. Plakat
Slika 10. Fotografije s izložbe
Terenska nastava
Slika 11. Na terenskoj nastavi
Po završetku projekta učenici osmog razreda su u sklopu terenske nastave po Dalmaciji posjetili i Memorijalni centar Fausta Vrančića na otoku Prviću, što im je bilo posebno lijepo iskustvo jer su već mnogo znali o našem velikom izumitelju pa su svoja znanja zaokružili i upotpunili.
Zaključak
Što nam donose školski projekti?
Učenicima školski projekti donose povezanije i logičnije učenje integracijom predmeta i nastavnih tema, nova znanja te razvoj vještina za 21. stoljeće: kritičko razmišljanje, kreativnost, suradničko učenje i komunikaciju. Učenici pristupaju jednome problemu (primjerice izrada mosta) iz različitih kutova i povezivanjem više nastavnih, pa čak i ne-STEM, predmeta. Najvažnije je istaknuti kako su ovim projektom učenici otvorili prozor u bogato hrvatsko STEM nasljeđe.
Učiteljima školski projekti također donose nova znanja i potiču ih na dodatno istraživanje i produbljivanje spoznaja o određenim nastavnim sadržajima, angažiranost svih učenika uključenih u projekt s obzirom na njihove interese i sposobnosti te uvijek poželjnu suradnju s kolegama iz škole uz dijeljenje ideja, međusobno nadopunjivanje i komunikaciju koja obogaćuje rad svakoga sudionika projekta.
Što dalje?
Novi projekt za novu školsku godinu: Hrvatsko STEM nasljeđe – Marin Getaldić.
Nastavak slijedi!
Literatura
Nikolić, Gojko (2018.): Život i izumi Fausta Vrančića, Akademija tehničkih znanosti Hrvatske, Pučko otvoreno učilište, Zagreb
Vrančić, Faust (1971.): Rječnik pet najuglednijih evropskih jezika: latinskog, talijanskog, njemačkog, hrvatskog, i mađarskog, Liber, Zagreb
Renata Brkanac, učiteljica savjetnica, Osnovna škola Cvjetno naselje, ZagrebVesna Škreb Salamunić, učiteljica savjetnica, Osnovna škola Cvjetno naselje, ZagrebJosipa Kvasina Rimac, mag. educ. philol. croat., Osnovna škola Cvjetno naselje, Zagreb
