Što uzrokuje stres učiteljima matematike?

Biti učitelj je sve zahtjevnija profesija. U zadnje vrijeme uočava se trend manjka učitelja i nastavnika matematike kao i slabiji interes za nastavničke studije matematike. U ovom empirijskom istraživanju nastojat će se uočiti što učiteljima matematike predstavlja najveći stres u radu te postoje li razlike u doživljaju stresa prema godinama staža.

Stres

Učiteljska profesija je jedna od emocionalno najzahtjevnijih profesija. Iako i u drugim zanimanjima postoji emocionalna iscrpljenost, značajno veću izloženost negativnim posljedicama profesionalnog stresa imaju zdravstveni radnici, učitelji i socijalni radnici [1]. Učitelji su svakodnevno izloženi višestrukim stresorima.

Za učitelje je škola ,,emocionalno mjesto” gdje oni doživljavaju širok raspon pozitivnih emocija (ljubav prema učenicima, radost, ponos, zadovoljstvo) i negativnih emocija (ljutnja, frustracija, strah) [2]. Intenzivne i dugotrajne emocije širokog raspona mogu dovesti do emocionalne iscrpljenosti. Kronična i prolongirana emocionalna iscrpljenost posljedično može uzrokovati sindrom sagorijevanja na poslu, gubitak smisla i napuštanje profesije [3]. Loše razredno ozračje emocionalno iscrpljuje učitelje te dovodi do razvijanja negativnih stavova prema učenicima kao i općenito prema poslu [4]. U Hrvatskoj je 2017. godine provedeno istraživanje na uzorku od 1149 osnovnoškolskih učitelja [5]. Rezultati istraživanja navode kako uz kontrolu duljine radnog staža (koja značajno doprinosi objašnjenju simptoma somatizacije kod učitelja), određene emocije (zasićenost, ljubav, ljutnja i beznađe doživljene u odnosu s učenicima; anksioznost doživljena u odnosu s roditeljima te doživljaj razočaranosti u obrazovni sustav), kao i doživljaj emocionalne iscrpljenosti ostvaruju značajne samostalne doprinose objašnjenju anksioznih, depresivnih i somatizacijskih simptoma učitelja [5]. Rezultati istraživanja provedenog na oko 700 nastavnika matematike u Švedskoj pokazuju značajnu povezanost između uvjeta rada u školi i zadovoljstva poslom. Konkretnije, radno opterećenje nastavnika, suradnja nastavnika i percepcija nastavnika o disciplini učenika u školi bili su čimbenici koji su najbliže povezani sa zadovoljstvom poslom nastavnika [6].

Metodologija istraživanja

Za potrebe ovog empirijskog istraživanja izrađen je upitnik sastavljen u MS Formsu. Učitelji matematike ispunjavali su anoniman upitnik koji se sastojao od tri pitanja višestrukog izbora (spol, godine starosti i godine staža), jednog otvorenog pitanja u kojem su učitelji komentirali razloge zbog kojih razmišljaju napustiti učiteljsku profesiju i jednog pitanja sastavljenog od 12 tvrdnji. Ispitanici su na tvrdnje odgovarali na Likertovoj skali u rasponu od ‘potpuno se ne slažem’, ‘ne slažem se’, ‘niti se slažem niti ne slažem’, ‘slažem se’ i ‘potpuno se slažem’.

U upitniku je postavljeno pitanje ‘Koliko su sljedeće situacije Vama osobno izvor stresa u nastavnom radu’, a ponuđene situacije su bile:

1. težak/problematičan razred
2. usmeno ispitivanje
3. pisana provjera znanja i njezino ispravljanje
4. zaključivanje ocjena
5. odgovornost za učenike i njihov uspjeh
6. pritisak roditelja
7. previše posla
8. veliki razredi
9. stavovi i ponašanje drugih učitelja
10. pritisak ravnatelja i prosvjetnih službenika
11. neuljudno ili drsko ponašanje učenika
12. održavanje razredne discipline.

Situacije su izabrane na osnovu intervjua s kolegama učiteljima i nastavnicima matematike o izvorima stresa te jednog starijeg istraživanja stresa kod nastavnika kemije [7]. Radi sagledavanja utjecaja izvora stresa grupirali su se podatci ‘slažem se’ i ‘potpuno se slažem’ u jedan podatak.

U empirijskom istraživanju sudjelovalo je 86 ispitanika, 5 učitelja i 84 učiteljice matematike osnovnih škola u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. U daljnjem radu izraz ‘učitelj’ koristit će se za učiteljice i učitelje ravnopravno. Istraživanje je provedeno u prosincu 2022. godine.

Prema godinama starosti najveći broj ispitanika je u dobi od 46 do 55 godina (35 %) potom u dobi od 36 do 45 godina (30 %) i u dobi većoj od 55 godina (24 %). Najmanje ima mladih ispitanika u dobi od 23 do 35 godina (11 %). Dob ispitanika odražava se i na godine staža. Tako najviše ispitanika ima staž od 21 do 30 godina (34 %), 29 % ih ima od 11 do 20 godina staža. U istraživanju je sudjelovao relativno visoki postotak mladih učitelja (19 %) koji rade u nastavi do 4 godine, dok 10 % ispitanika ima više od 30 godina radnog staža u nastavi (slika 1).

Rezultati i diskusija

Navedene situacije iz upitnika rangirane su prema postotku učitelja kojima su one izvor stresa. Najveći izvor stresa za učitelje matematike jest ‘težak razred’. Vrtoglavih 88 % nastavnika pati od ovog izvora stresa, a odmah nakon toga je pritisak roditelja kao izvor stresa (opet vrtoglavih 81 % učitelja) (tablica 1).

Izvori stresa

Učiteljima matematike težak/problematičan razred predstavlja najveći izvor stresa. 43 % učitelja se potpuno slaže, 46 % se slaže, dok se njih 9 % niti slaže niti ne slaže, svega 2 % učitelja se ne slaže i u potpunosti ne slaže (slika 2).

Učitelji pod teškim razredom smatraju razred koji je nediscipliniran, u kojem je teško ostvariti mirnu i suradničku radnu atmosferu i u kojem je teško doći do akademskih postignuća koje zahtijeva predmet. Ovaj izvor stresa najbolje je opisan riječima učitelja o razlozima napuštanja nastavničkog posla: ,,Nemotiviranost učenika i osjećaj obavljanja Sizifova posla”.

Vrtoglavih 81 % učitelja matematike osjeća pritisak roditelja kao jaki i izraziti stres. Pritisak roditelja na učitelje sve se više spominje kao najvažniji razlog napuštanja nastavničkog posla (slika 3). Učitelji pišu da je ,,prevelik pritisak za odlične ocjene od strane učenika, roditelja, kolega i nadređenih”, ,,roditelji se previše petljaju u naš posao, a to im se i dopušta”. ,,Sve gore ponašanje učenika te zahtjevni i nerealni roditelji” tjeraju učitelje da razmišljaju o napuštanju škole.Treći izvor stresa je neuljudno ili drsko ponašanje učenika (74 %). Ako uzmemo u obzir veliki postotak učitelja kojima je veliki izvor stresa težak/problematičan razred, vidljivo je kako učitelji matematike ometanje nastavnog procesa doživljavaju izrazito stresnim.

Za više od dvije trećine učitelja matematike (72 %) previše posla je jako stresno. U redovnom radu imaju puno posla. No osim redovnog rada u nastavi najčešće su i razrednici, administratori, voditelji smjene, a često se očekuje i sudjelovanje na natjecanjima, rad na projektima te izvanškolskim aktivnostima. Sve navedeno govori u prilog navedenom velikom postotku učitelja koji su odabrali ovaj izvor stresa. Kako jedna učiteljica piše: ,,Nisam napustila školu, ali razlog bi bio upravo svakodnevna količina stresa koju nosi ovaj posao. Posao nosimo doma, izgaramo na poslu i na kraju nas svatko može prozvati, reći kako trebamo raditi, iako većinom nemaju pojma o našem poslu; previše stresa i konstantno razmišljanje o poslu, non-stop, 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu ili sve je više papirologije, teške djece, zahtjevnih roditelja i pomahnitalog društva.”

S odgovornošću za učenike i njihov uspjeh kao izvorom stresa slaže se ili potpuno slaže 71 % učitelja (slika 4). Iako se nije dublje istraživalo koju vrstu odgovornosti osjećaju i na koju vrstu ,,uspjeha” misle, očito je da je ona veliki izvor stresa za učitelje.

Kako kaže jedna učiteljica ,,nedovoljno je velika plaća s obzirom na odgovornost i sve više papirnatog posla”.

Šesti izvor stresa na rang-listi jest zaključivanje ocjena (65 %). U dosad navedenim komentarima učitelja može se vidjeti da osjećaju veliki pritisak kod ocjenjivanja i zaključivanja ocjena.

60 % ispitanika velike razrede doživljava izvorom stresa. S obzirom na to da se većinom radi o učiteljima u Zagrebu, veliki postotak ne iznenađuje jer u mnogim zagrebačkim školama razredi su veliki.

Otprilike svaki drugi ispitanik doživljava održavanje razredne discipline stresnim (55 %). S obzirom na to da tvrdnje ,,težak razred” i ,,neuljudno ili drsko ponašanje učenika” bilježe veći postotak stresnosti, može se zaključiti kako učitelji matematike imaju vještine upravljanja razredom, ali se teško nose s pojedincima koji ometaju nastavu.

Ostali navedeni izvori stresa pokazuju manji značaj, ali ne umanjuju njihov učinak. Pa tako svaki drugi ispitanik (50 %) navodi pritisak ravnatelja i prosvjetnih službenika stresnim. Veliki dio nastavnika matematike osjeća se izolirano ili nepodržano u zbornicama jer su stavovi i ponašanja drugih učitelja stresni za 48 % ispitanika.

Najmanji izvor stresa učiteljima matematike predstavljaju usmeno ispitivanje (41 %) te pisana provjera znanja i njezino ispravljanje (23 %).

Izvori stresa prema godinama staža

Vrlo su rijetka izrazita odstupanja u postotcima izvora stresa kod učitelja po godinama staža (slika 5). Tako samo 29 % učitelja od 5 do 10 godina staža osjeća odgovornost za uspjeh učenika kao izvor stresa za razliku od ostalih kolega kojima je to veliki izvor stresa.

Možda bi se moglo govoriti o tipičnim izvorima stresa za određene godine rada i različitim stajalištima prema odgovornosti kod mlađe populacije učitelja, ali uzorak ispitanika nije reprezentativan, stoga nije napravljena daljnja analiza.

Najviše se opterećeno poslom osjećaju učitelji od 11 do 20 godina staža (81 %). Slične rezultate nalazimo i kod učitelja s više od 30 godina staža (78 %).

Svi ispitanici sa stažem od 5 do 10 godina drže jako i izrazito stresnim rad u teškom razredu (100 %). S njima se slažu učitelji s više od 30 godina staža (100 %).

Neuljudno ili drsko ponašanje učenika je treći izvor stresa učiteljima matematike (74 %) i ono najteže pada učiteljima početnicima (88 %). Učitelji s više od 30 godina staža najviše doživljavaju stres zbog zaključivanja ocjena (78 %), a iza njih oni s 11 – 20 godina staža (73 %).

Najviše stresa zbog odgovornosti osjećaju učitelji s najviše staža (78 %). Mnoga istraživanja pokazuju kako sindrom sagorijevanja na poslu najviše pogađa profesionalce čiji posao uz svakodnevnu interpersonalnu interakciju uključuje i visoku razinu odgovornosti [8].

Učitelji početnici osjećaju veliki stres zbog pritiska roditelja (94 %), a najmanje ga doživljavaju oni s nešto više staža, 5 do 10 godina (71 %). Kao što je vidljivo iz grafa na slici 5 do kraja svoje karijere učitelji matematike trpe veliki pritisak roditelja na svoj rad.

Veliki razredi najviše su problematični učiteljima početnicima (76 %), a pritisak ravnatelja i prosvjetnih savjetnika najviše doživljavaju učitelji s više od 30 godina staža (67 %).

Zaključak

Dobiveni podatci govore kako učitelji matematike u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji veliki dio navedenih situacija doživljavaju stresnim. Desetak školskih situacija izvor je stresa za više od polovine učitelja. Prema podatcima najveći izvori stresa predstavljaju: težak/problematičan razred (88 %), pritisak roditelja (81 %) i neuljudno i drsko ponašanje učenika (74 %). Više od dvije trećine učitelja previše je opterećeno poslom (71 %). Prema dobnim skupinama i godinama staža distribucija podataka ne bilježi veća odstupanja. Iako su postotci ostalih izvora stresa manji od gore navedenih, svojim vrijednostima ne odmiču daleko od navedenih.

S obzirom na to da je nedostatak učitelja matematike ne samo hrvatski već i međunarodni problem, zadovoljstvo poslom, količina stresa na poslu te sagorijevanje zaslužuju veću pozornost prosvjetnih vlasti. Ako ne zbog samih učitelja, onda zbog toga što opušteniji i rasterećeniji učitelji bolje poučavaju učenike.

Bilo bi vrijedno vidjeti kako se osjećaju učitelji iz drugih dijelova Hrvatske jer su ispitanici s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Upitnikom nisu postavljena pitanja o nacionalnim ispitima ili državnoj maturi kao izvorima stresa, nije ispitan stres kod nastavnika matematike u srednjoj školi pa time niti razlika o doživljaju stresa između nastavnika i učitelja matematike. Također bi bilo zanimljivo proučiti razlike (ako postoje) u doživljaju stresa ovisno o mjestu škole u kojoj se radi (selo, manja sredina ili veliki grad) te o vrsti dodiplomskog obrazovanja (nastavničko ili inženjersko obrazovanje). Stoga držimo da bi se ovo istraživanje moglo promatrati kao predistraživanje o ovako važnoj temi te da bi bilo vrijedno dublje ispitati izvore i utjecaj stresa na učitelje matematike, u nadi da će se jednom u prosvjetnom sustavu povesti računa i o mentalnom zdravlju nastavnika.

Literatura

1. S. Johnson, C. Cooper, S. Cartwright, I. Donald, P. Taylor i C. Millet (2005.): The experience of work-related stress across ocupations, Journal of Managerial Psychology, 20(2), 178-187.
2. A. Slišković, I. Burić i I. Macuka (2017.): The voice of Croatian elementary school teachers: qualitative analysis of the teachers’ perspective on their profession, Teachers and Teaching, 23(5), 518-531 doi:10.1080/13540602.2016.1206521.
3. M. L. Chang: (2009.): An appraisal perspective of teacher burnout: Examining the emotional work of teachers, Educational Psychology Review, 21, 193-218.
4. M. Koludrović, T. Jukić i I. Reić Ercegovac (2009.): Sagorijevanje na poslu kod učitelja razredne i predmetne nastave te srednjoškolskih nastavnika, Život i škola, 22(2), 235-249.
5. I. Macuka, I. Burić i A. Slišković (2017.): Emocionalna iskustva učitelja kao prediktori njihova mentalnoga zdravlja, Psihologijske teme, 26(2), 355-375.
6. M. W. Allodi i S. Fischbein (2012.): Teachers’ perceptions of their work environment in Swedish junior high schools, Research in Comparative and International Education, 7(3), 376-393.
7. R. Ruić (2012.): Kriterij ocjenjivanja nastavnika biologije i kemije, Školski vjesnik, 61(1.-2.), 81-100.
   Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/81015.
8. S. Tomašević, G. Horvat i Z. Leutar (2016.): Intenzitet stresa kod učitelja u osnovnim školama, Socijalne teme, 1(3) 49-65.

---