Osnovno polazište za pisanje ovoga rada temelji se na spoznaji da su dramske aktivnosti odličan izbor za podučavanje nastavnih sadržaja koje učenici već poslovično smatraju teškima i kompliciranima, to se odnosi i na matematičke nastavne sadržaje. Cilj ovoga rada jest povezati dramski odgoj i nastavu matematike, odnosno, metodiku dramsko pedagoškog rada i metodiku nastave matematike te pokazati da je u nastavu matematike moguće implementirati dramske aktivnosti. Naime, upotrebom dramskih tehnika nastava matematike može biti zanimljivija, djeluje se na učeničku aktivnost, intrinzičnu motivaciju i interes te se ostvaruje iskustveno učenje, učenici se igraju, a istovremeno uče i usvajaju nastavni sadržaj. Osim teorijskog prikaza rad nudi i prikaz održanog sata matematike tijekom kojeg se primjenjuju dramske tehnike i aktivnosti. Nakon sata s učenicima provedena je evaluacija rada. Rezultati potvrđuju da je provedeni sat bio uspješan te ukazuju na to da dramsko pedagoški pristup može biti učinkovit u podučavanju matematičkih nastavnih sadržaja.
Ključne riječi: dramski odgoj, dramske tehnike i aktivnosti, nastava matematike, načela u nastavi matematike
UVOD
U suvremenom odgojno-obrazovnom sustavu teži se pronalasku i primjeni različitih oblika i metoda podučavanja kojima se želi težak i apstraktan nastavni sadržaj približiti učenicima na što razumljiviji i jednostavniji, njima imanentan način. Dramski se odgoj ne odnosi samo na pojmove vezane za kazalište ili na aktivnosti koje su usmjerene na pripremu i stvaranje predstave, „dramski je odgoj puno više od toga.“ (Rimac Jurinović, 2016., str. 55). Matematički nastavni sadržaji učenicima su često zahtjevni i komplicirani, a primjenom dramskih tehnika olakšava se njihovo usvajanje, djeluje se na motivaciju i aktivnost učenika, učenici se igraju te ujedno i uče, a toga uopće nisu svjesni.
Kako bi se na konkretnom primjeru povezala metodika dramsko pedagoškog rada i nastave matematike te kako bi se zaokružila ta dramsko pedagoška i metodička matematička priča, osmišljen je sat matematike na kojemu se primjenjuju dramske tehnike. Nakon sata s učenicima je provedena evaluacija rada kako bi učenici iznijeli sve svoje doživljaje, stavove i mišljenja koji su povezani s nastavom matematike i dramskim aktivnostima.
GLAVNI DIO
1. Što je dramski odgoj?
Ciljevi odgoja i obrazovanja dramske pedagogije podudaraju se s ciljevima dramskoga odgoja. Dramski je odgoj oblik rada, učenja i podučavanja koji se temelji na dramskom iskustvu, a cilj je da oni s kojima se radi (djeca, učenici, mladi ili odrasli) pobliže upoznaju dramski medij. Iz navedenog se može zaključiti da je svrha dramskoga odgoja iskustveno učenje, a ne isključivo profesionalno bavljenje dramskom umjetnošću: „Dramski odgoj prije svega odgaja za život i namijenjen je svoj djeci“ (Krušić, 1997., str. 2). Osnovna zadaća dramskoga odgoja jest određenim osobama približiti dramski medij, pritom pojam dramski medij označava susret sudionika s dramskim izrazom, ali i s kazališnom umjetnošću. S obzirom na to da dramski odgoj obuhvaća s jedne strane stjecanje znanja i spoznaja o kazalištu i dramskoj teoriji, a s druge strane aktivno sudjelovanje u dramskim aktivnostima koje je usmjereno ili odgojno-obrazovnim ili stvaralačkim ciljevima, Gruić i sur. (2018.) nude podjelu dramskoga odgoja na tri velika područja, odnosno pravca djelovanja, a to su dramska kultura, dramsko izražavanje i dramsko stvaralaštvo.
Iako je dramski odgoj podijeljen na tri prethodno navedena područja, važno je napomenuti da se ta područja međusobno ne isključuju, već su vrlo čvrsto povezana, a povezuje ih zajednički medij kojim se bave, dramski medij. Isto tako, sva tri područja ostvaruju temeljni cilj dramskoga odgoja, namijenjeni su svakome i odgajaju za život, a to omogućuje upotrebu raznih dramskih metoda, tehnika, igara i vježbi koje su im, također, zajedničke, samo što se realiziraju s drukčijom svrhom u svakom području.
2. Primjena dramskih tehnika u nastavi matematike
Dramski odgoj i dramske tehnike mogu se povezati i implementirati u nastavu matematike. Upotrebom dramskih tehnika nastava matematike može biti zanimljivija, djeluje se na učeničku aktivnost, intrinzičnu motivaciju i interes. Osim toga, primjenom dramskih aktivnosti u razredu stvara se vedro ozračje „te ni matematika više nije bauk ako se brojevima učenici mogu igrati, stvarati svoje svjetove u kojima uređuju odnose prema unaprijed dogovorenim (matematičkim) pravilima“ (Vilić-Kolobarić, 2007., str. 17). Naravno, uz upotrebu dramskih tehnika trebalo bi voditi računa o tome da se na satu ne zaboravi na metodička načela koje je potrebno ostvariti na svakom satu matematike. Stoga valja navesti i opisati načela na kojima se temelji nastava matematike. Načelo primjerenosti, načelo zornosti, načelo interesa i aktivnosti, načelo znanstvenosti, načelo postupnosti, načelo znanstvenosti, načelo problemnosti, načelo trajnosti znanja i vještina i načelo objektivne realnosti. (J. Markovac, Metodika početne nastave matematike, Školska knjiga, Zagreb, 1992. i Z. Kurnik, Načelo znanstvenosti, Matematika i škola 13 (2002.), 102–106).
3. Povezanost matematičkih načela i dramskih tehnika u nastavi matematike
Nabrojena metodička načela lako se može povezati s primjenom dramskih tehnika u nastavi matematike. Naime, primjenom dramskih tehnika ostvaruje se iskustveno učenje, a i u nastavi matematike vodi se time da je „iskustvo najvažnije za razumijevanje“ (Liebeck, 1995.).
Dramske su tehnike učenicima često vrlo zanimljive, učenici uče igrajući se, s time da toga uopće nisu svjesni, a to uvelike utječe na trajnost znanja, vještina i navika. Odlične su i za uvježbavanje, ponavljanje i utvrđivanje nastavnoga sadržaja čime se zadovoljava isto načelo. Također, tijekom primjene dramskih tehnika u nastavi treba voditi računa o individualnim karakteristikama svakoga učenika, tako da se njihovom primjenom ostvaruje i načelo individualizacije. Uz sve to, važno je i kako će učitelj strukturirati dramske aktivnosti na satu matematike – treba ih organizirati tako da matematički sadržaji koji se njima žele obuhvatiti poštuju načelo postupnosti i, prema tome, polaze od jednostavnijeg k težem, od konkretnog prema apstraktnom, poznatog prema nepoznatom. Isto tako, „kad djeca uče matematiku, trebaju se igrati stvarnim predmetima i proučavati stvarne probleme koji ih zanimaju“ (Liebeck, 1995.), a upravo tu mogućnost nude i dramske aktivnosti.
4. Dramske tehnike u nastavi matematike – prikaz održanog sata
Kako bi se zaokružila ta dramsko pedagoška i metodička matematička priča, potrebno je osmisliti i strukturirati sat matematike na kojemu se primjenjuju dramske tehnike te ga provesti u praksi. Sat matematike proveden je u drugom razredu srednje škole unutar ponavljanja gradiva pred kraj školske godine.
STRUKTURA I TIJEK NASTAVNOG SATA
Planiranje nastavnoga sata započinje odabirom nastavne teme, a dalje se temelji na odgojno-obrazovnim ciljevima koji su propisani u Kurikulumu za nastavni predmet Matematike (Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 2019a). Zadana nastavna tema – završno ponavljanje nastavnih sadržaja 2. razreda srednje škole, gimnazijskog programa na temelju 140 sati. Nakon određivanja nastavne teme potrebno je proučiti Kurikulum za nastavni predmet Matematike te odrediti sadržaje i odgojno-obrazovne ishode koji će se ostvariti na satu, a zatim nastavne metode, odnosno, u ovom slučaju, izabrati prigodne dramske tehnike za ostvarivanje željenih odgojno-obrazovnih ishoda i cilja sata.
Cilj sata bio je ponoviti i usustaviti matematičke sadržaje koje su učenici usvojili tijekom 2. razreda i sve dramske tehnike bile su odabrane kako bi ostvarile taj cilj. Većina isplaniranih dramskih aktivnosti dobro su poznate i već dugo se primjenjuju u praksi, a sada su modificirane i prilagođene za nastavu matematike i ostvarivanje željenih ishoda i cilja sata. Sat je strukturiran tako da slijed dramskih tehnika i nastavnog sadržaja poštuje metodičko načelo postupnosti – od jednostavnijeg i lakšeg k složenijem i težem. Također, na satu se izmjenjuju i različiti oblici rada – dramske se tehnike provode u paru, u manjim skupinama, kao jedna veća skupina, tj. cijeli razred, ali i pojedinačnim sudjelovanjem učenika. Nastavni sat matematike strukturalno je podijeljen na tri etape – uvod, središnji dio i završni dio, a organiziran je tako da se ponavljanje provodi primjenom dramskih tehnika tijekom cijelog sata. Radi lakše su preglednosti struktura sata i primijenjene dramske tehnike prikazane u tablicama.
Trajanje dramskih aktivnosti nije strogo određeno, nego je samo okvirno i služi više za orijentaciju učitelju, kako bi otprilike imao pojam o vremenu i o tome što stigne provesti u 45 minuta. Struktura ovoga sata fleksibilna je i prilagodljiva, a isto se odnosi i na vremenski okvir za izvođenje dramskih aktivnosti. Tijek pojedine dramske aktivnosti može poći u drukčijem smjeru od onoga koji je isplanirao učitelj, a s obzirom na to da primjena dramskih tehnika omogućuje planiranje na licu mjesta, tj. trenutačno odlučivanje o daljnjem procesu, aktivnosti u središnjem dijelu sata mogu se izmjenjivati i izvoditi ovisno o potrebama i motivaciji učenika za pojedini nastavni sadržaj i dramsku aktivnost. Važno je samo da se tijekom realizacije sata vodi računa o tome kako se sve treba izvesti u roku od 45 minuta te da sat treba započeti i završiti planiranim dramskim aktivnostima za uvodni i završni dio sata.
U uvodnom dijelu sata dramske su tehnike organizirane tako da učenike motiviraju te da se zagriju i pripreme za ostale aktivnosti koje slijede. Naime, dramske aktivnosti u uvodnom dijelu (Brojenje 1, 2, 3 i Krug raspoloženja) nisu bile toliko vezane za ponavljanje nastavnog sadržaja, već su poslužile više kao najava ponavljanja nastavnog sadržaja te povezivanja dramskih tehnika i nastave matematike, odlične su za demehanizaciju tijela i uma te za opuštanje učenika i stvaranje ugodne razredne atmosfere. Sat je odmah započeo igrom, što je odlična podloga i priprema za daljnje aktivnosti.
| Brojanje 1, 2, 3 3 min | Učenici su podijeljeni u 3 skupine. Svakoj skupini pridružen je jedan broj – jedan, dva ili tri. Zatim slijedi brojenje, svaka skupina izgovara svoj broj, a nakon toga učiteljica nasumično pokazuje na skupine – skupina na koju učiteljica pokaže, izgovara svoj broj (3-2-1, 2-1-3, 1-3-2…). Nakon toga, prva se skupina dogovara za pokret i riječ koju će izreći umjesto svoga broja. Riječ treba biti povezana s matematikom, odnosno, neki matematički pojam. Slijedi ponovno brojenje, no ovoga puta, kada učiteljica pokaže na prvu skupinu, ta će skupina izreći dogovorenu riječ uz dogovoreni pokret. Ista su pravila za skupinu broj dva i tri. Učiteljica naizmjenično pokazuje na skupine, a skupine izgovaraju dogovorenu riječ i rade određeni pokret. U početku se skupine izmjenjuju sporije, a kasnije se može ubrzati. |
| Krug raspoloženja 4 min | Zadana riječ/broj izgovara se u različitim raspoloženjima: hrabro, preplašeno, cool, lijeno, svečano, zaplakano, uzbuđeno, razočarano, ljuto, živčano, samouvjereno, zaljubljeno, nježno, slabašno, party, reperski, tajnovito, misteriozno, strašno, uspavano. Riječi: geometrija, kvadratna funkcija, domena, rješenje kvadratne jednadžbe, algebarski izraz, planimetrija. |
U središnjem dijelu sata provode se dramske tehnike kojima je glavni cilj ponavljanje nastavnoga sadržaja (Reci to brojevima, Voćna salata, Improvizacija, Ovo nije zeleni trokut i Frankestein). Dakle, spomenute dramske tehnike organizirane su tako da se omogućuje kvalitetno ponavljanje određenih nastavnih sadržaja i povezivanje znanja. Osim toga, tijekom planiranja sata trebalo je voditi računa o tome da se obrade i sadržaji aritmetike i sadržaji geometrije pa su dramske aktivnosti isplanirane tako da obuhvaćaju jedno ili drugo ili, pak, da kombiniraju i aritmetiku i geometriju.
| Reci to brojevima 5 min | Igra se provodi u paru – vodi se razgovor brojevima. Radi se o izgovaranju: matematičkih konstanti (pi, e), veličina kutova prema njihovu izgledu (sliku pokazuje učiteljica), broja baza i pobočki kod geometrijskih tijela (brojevi se izgovaraju tako da se učenici njima koriste kao riječima u razgovoru). Učiteljica zadaje različite emocije i situacije koje daju ton razgovoru: • ljuto • razigrano • zbunjeno • tužno • kao da nešto jako smrdi/miriše • kao beba • kao da je jako hladno. |
| Voćna salata 5 min | Učenici sjede na stolcima koji su postavljeni u krug. Stolaca ima za jedan manje nego što je igrača. Igrač koji nema mjesto za sjedenje, stoji u središtu kruga. Učenicima se podijele nazivi povezani s kvadratnom funkcijom (domena, slika, nul-točka, maksimalna vrijednost, diskriminanta). Učiteljica izgovara opise danih pojmova, npr. Skup R i svi učenici koji nose naziv domena trebaju ustati sa stolca i naći novo mjesto, a pritom se ne smiju vratiti na stolac s kojeg su ustali. Učenik koji ostane bez stolca, ostaje u sredini i zadaje novi pojam o zadanim sastavnicama kvadratne funkcije. Drugi krug igre provodi se na isti način, ali učenici će dobiti nazive geometrijskih tijela te pojmove volumen, duljina, površina i masa, a učiteljica će izgovarati mjerne jedinice, formule za izračunavanje, broj bridova nekog tijela. |
| Improvizacija 12 minuta | Učenici su podijeljeni u manje skupine, a svaka skupina treba napraviti improvizaciju na određenu temu. 1. skupina: priča od zadanih riječi – učenici će dobiti papirić na kojemu su napisane riječi prema kojima trebaju osmisliti priču, tj. matematički zadatak za koji će osmisliti i improvizaciju te ga tako predstaviti ostalima. Kroz improvizaciju trebaju dati i odgovor na matematički zadatak. Riječi: voćnjak, pokrov u obliku trapeza, površina pokrova je 300 m2 . 2. skupina: učenici će dobiti matematički zadatak, taj zadatak trebaju riješiti i proširiti, odnosno osmisliti priču i improvizaciju na temelju tog zadatka. Zadatak: Ako su poznata rješenja kvadratne jednadžbe, odredi koeficijente te kvadratne jednadžbe. 3. skupina: učenici trebaju samostalno osmisliti zadatak u kojem će izračunati površinu nekog geometrijskog lika ili obujam i oplošje nekog tijela. 4. skupina: Učenici trebaju osmisliti improvizaciju u kojoj će objasniti po čemu se razlikuju krug i kružnica ili trokut i piramida. |
| Ovo nije zeleni trokut 5 min | Unutar kruga koji čine učenici postavi se neki predmet. Učiteljica ulazi unutar kruga, podiže predmet, npr. trokut i kaže: Ovo nije piramida, ovo je pakovanje finog sira. Učenici ulaze unutar kruga, uzimaju predmet, prvo ga imenuju ako se radi o geometrijskom liku ili tijelu te mijenjaju njegovu namjenu i pokazuju radnju za korištenje tog predmeta. Nakon nekog vremena, predmet se zamjenjuje novim. Predmeti: šestar, trokut, kornet (stožac), kocka, lopta (kugla), kutijica (kvadar), sprej za kosu (valjak), list papira (pravokutnik). |
| Frankestein 5 min | Učenici stoje u krugu, a jedan od njih je Frankenstein. Frankenstein hoda polako s ispruženim rukama i pokušava nekoga iz kruga primiti za vrat. Ograničenje koje ima je da ne smije naglo mijenjati smjer i da ne smije daviti, tj. primiti prve do sebe. Ostali igrači mogu spašavati jedni druge. Kada igrač uoči da Frankenstein ide prema njemu, on uspostavlja kontakt isključivo očima s drugim igračem iz kruga. Ako ga drugi igrač uoči i glasno kaže neki od načina(formula) računanja površine trokuta, onda je prvi igrač spašen. Može se igrati na ispadanje, a tada zadnja dva igrača koja ostanu pitanje pobjednika rješavaju igrom koja se igra tako da suprotstavljene strane zajedno odaberu jedan parni ili neparni jednoznamenkasti broj, duboko udahnu i na dogovoreni znak gledajući se u oči počnu izgovarati taj broj. |
Nakon što se učenike potaknulo na aktivnost različitim dramskim aktivnostima u uvodnom i središnjem dijelu sata, u završnom dijelu sata provedena je nešto mirnija i staloženija dramska aktivnost (Riješi se lopte) kako bi se smanjilo uzbuđenje učenika i kako bi ih se pripremilo za završetak sata. Provedenom dramskom tehnikom na kraju sata uopćava se i zaokružuje sve što se prethodno ponavljalo te se usustavljuju sva do sada stečena znanja.
| Riješi se lopte 6min | Učenici sjede u krugu i dodaju jedan drugome loptu. Učiteljica čita rečenicu ili postavlja pitanje, a učenik kod kojeg je lopta treba dovršiti tu rečenicu ili odgovoriti na pitanje. Ako učenik ili učenica ne zna odgovor, nastavlja odgovarati sve dok ne odgovori točno. Igra se igra u ograničenom vremenu, npr. minutu. Učenik ili učenica kod koje se zatekne lopta kad vrijeme istekne dobiva dodatni zadatak. Rečenice: Kolika je diskriminanta kvadratne jednadžbe koja ima 2 realna različita rješenja? Ako se dva pravca u prostoru ne sijeku, ona su . Koje smo poučke u planimetriji naučili? Kako izračunavamo obujam kvadra? Zbroj duljina svih stranica nekog lika njegov je . Koja je slika kvadratne funkcije kojoj je tjeme u ishodištu koordinatnog sustava? Kako glasi formula za površinu raznostraničnog trokuta? Navedi barem jednu. Dio pravca omeđen dvjema točkama naziva se . Što je domena linearne funkcije? Kako određujemo vrijednost funkcije sinus šiljastog kuta u pravokutnom trokutu? Dio ravnine omeđen dvama polupravcima s istom početnom točkom naziva se . Čime je određen kružni vijenac? Nabroji tri prizme. Što spaja prostorna dijagonala kod kocke? Koja je općenita formula za izračunavanje obujma prizme? Kakvi su to komplementarni kutovi? Mjerne jedinice za obujam (masu/površinu/duljinu) su . Što je 1 radijan? Zadatci: • pokaži kako se osjećaš kad si zadovoljan/zadovoljna ocjenom iz matematike • pokaži kako se osjećaš kad nisi zadovoljan/zadovoljna ocjenom iz matematike • pokaži kako se osjećaš kad čuješ riječ matematika/geometrija/računanje. |
Nakon provedenog sata matematike s učenicima su provedene još dvije dramske aktivnosti koje su poslužile za evaluaciju provedenoga sata, ali i matematike općenito (Tablica 2), a zatim i razgovor kako bi učenici iznijeli sve svoje doživljaje, stavove i mišljenja koji su povezani s nastavom matematike i dramskim aktivnostima.
Tablica 2. Dramske aktivnosti za evaluaciju rada
| Dramska aktivnost | Opis dramske aktivnosti |
| Učenici sjede na stolcima u krugu. Učiteljica stoji sa strane, izvan kruga, i izgovara tvrdnje: Vjetar puše za sve koji… Učenici koji se slažu s izrečenom tvrdnjom, trebaju ustati pronaći novo mjesto, a pritom se ne smiju vratiti na stolac s kojega su ustali. | |
| Vjetar puše | Tvrdnje: Vjetar puše za sve kojima je bilo zanimljivo na današnjem satu matematike. Vjetar puše za sve kojima se svidio današnji sat matematike. Vjetar puše za sve kojima nije bilo ugodno na današnjem satu matematike. Vjetar puše za sve koji misle da smo uspješno ponovili sadržaje matematike. Vjetar puše za sve koji smatraju da bi trebalo biti više ovakvih sati matematike. Vjetar puše za sve koji se vesele ovakvoj matematici. |
| Branje matematičkih osobina | Učenici se rasporede po prostoriji i gibaju se u ritmu lagane glazbe. Učiteljica nabraja osobine, a učenici se propinju ubrati „matematičke osobine“, odnosno, one osobine za koje misle da opisuju matematiku, kakva bi matematika trebala biti. |
| Osobine: zanimljiva, korisna, dosadna, primjenjiva u svakodnevnom životu, komplicirana, teška, lagana. |
Planirani nastavni sat uspješno je proveden, a to se može dokazati iz dva kuta gledišta. S jedne strane, ostvareni su svi planirani odgojno-obrazovni ishodi koji su propisani u Kurikulumu za nastavni predmet Matematike (Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 2019a). Osim toga, ostvarila se i međupredmetna povezanost i ishodi međupredmetnih tema (Ministarstvo znanosti i obrazovanja, 2019b). U Tablici 3. nalazi se popis svih navedenih odgojno-obrazovnih ishoda koji su se ostvarili tijekom provedbe nastavnoga sata.
Tablica 3. Planirani i ostvareni odgojno-obrazovni ishodi
| Odgojno-obrazovni ishodi | |
| Matematika | |
| (MAT SŠ C.2.4., MAT SŠ D.2.2.) | primjenjuje poučak o sinusima i poučak o kosinusu |
| (MAT SŠ C.2.5., MAT SŠ D.2.3.) | analizira položaj pravaca i ravnina u prostoru i računa udaljenost |
| (MAT SŠ C.2.6., MAT SŠ D.2.4.) | računa volumen i oplošje geometrijskih tijela |
| (MAT SŠ B.2.1.) | rješava i primjenjuje kvadratnu jednadžbu |
| (MAT SŠ A.2.2., MAT SŠ B.2.2.) | primjenjuje diskriminantu kvadratne jednadžbe i Vièteove formule |
| (MAT SŠ B.2.5., MAT SŠ C.2.2.) | primjenjuje kvadratnu funkciju analizira grafički prikaz funkcije |
| (MAT SŠ B.2.4., MAT SŠ C.2.1) | analizira grafički prikaz funkcije |
| Ostali nastavni predmeti i međupredmetne teme | |
| ostali predmeti | Hrvatski jezik, Glazbena kultura, Tjelesna i zdravstvena kultura |
| osr B 4.1. | Uviđa posljedice svojih i tuđih stavova / postupaka / izbora. |
| pod A.4.1. | pod A.4.1. Primjenjuje inovativna i kreativna rješenja. |
| uku A.4/5.3. | uku A.4/5.3. Kreativno mišljenje. Učenik kreativno djeluje u različitim područjima učenja. |
| uku A.2.3. | Učenik se koristi kreativnošću za oblikovanje svojih ideja i pristupa rješavanju problema. |
| pod A.2.1. | Primjenjuje inovativna i kreativna rješenja. |
S druge strane, osim što su ostvareni navedeni odgojno-obrazovni ishodi koji su zadani Kurikulumom, provedene dramske aktivnosti bile su usmjerene i na izražajne, razvojne i samospoznajne ishode te na razvoj komunikacijskih, emocionalnih i socijalnih vještina. Učenici su s veseljem sudjelovali u svim aktivnostima, kroz igru i uz puno smijeha, uzbuđenja i radosti uspjeli smo ponoviti i usustaviti određeni nastavni sadržaj, a uz to smo razvijali sposobnosti koje su važne za održavanje međusobno podržavajućih odnosa. Učili smo uvažavati jedni druge, međusobno se razumjeti i slušati. Dramska igra bila je, kako navode Breber i sur. (2020) „naš put k razumijevanju“, pritom mislim na međusobno razumijevanje i razumijevanje nastavnoga sadržaja. Također, na satu su provedene sve predviđene aktivnosti u planiranom vremenskom okviru, točnije, u 45 minuta. Kao što je i planirano, izvedbe dramskih tehnika nisu trajale onoliko koliko je određeno pripravom. Neke su dramske aktivnosti trajale duže, a neke kraće od okvirno predviđenog vremena, a to je ovisilo o težini nastavnoga sadržaja, o složenosti dramske aktivnosti i o interesu učenika za pojedinu dramsku aktivnost. Kako bi učenici mogli uspješno izvršiti određeni zadatak, bilo je potrebno dobro i detaljno objasniti svaku dramsku aktivnost, a uz to je trebalo i dodatno podsjetiti učenike i ponoviti određeni nastavni sadržaj prije samog izvođenja dramske aktivnosti – to je bilo prijeko potrebno jer ako učenici nisu upoznati s nastavnim sadržajem, ako su nešto zaboravili i ako su nesigurni po tom pitanju, onda ne mogu ni elokventno sudjelovati u izvođenju dramske aktivnosti. Učenici su zaista aktivno sudjelovali u svim aktivnostima i bili su vrlo uspješni u izvršavanju zadataka. Od svih provedenih dramskih aktivnosti, posebno bih se osvrnula na izvođenje improvizacija u manjim skupinama – to je dramska tehnika u kojoj su učenici imali najviše slobode pa su me njihove izvedbe zbog toga i najviše iznenadile. Naime, učenici su bili podijeljeni u četiri skupine i svaka je skupina trebala osmisliti improvizaciju na temelju zadanih podataka. Učenici se nisu zamarali kako će riječima sročiti i objasniti pojam ili zadatak, već su odabrali vrlo slikovito i konkretno objašnjenje, što me se vrlo dojmilo. Improvizacije su bile zaista odlične i vrlo lako bi ih se moglo dalje razvijati, izvrsna su podloga na temelju koje bi se moglo napraviti zgodnu matematičku predstavu.
U ovome razredu ima učenika koji vole matematiku i vesele joj se, kojima je to najdraži nastavni predmet, no, naravno, ima i onih kojima i nije toliko draga, kojima je teška. Upravo su ovi učenici rekli da, iako im matematika nije baš najdraža, ovakav im je način rada ostavio dobar dojam i svidio im se ovakav pristup podučavanju matematike, primjenom dramskih aktivnosti. Složili smo se da je matematika nekad jednostavna, nekad teška, nekad su zadatci malo kompliciraniji, a nekad malo lakši, ali uvijek je korisna i može je se učiniti zanimljivom, a danas smo to postigli primjenom dramskih tehnika. Zaključili smo i da nam matematika ne treba samo kada računamo, treba nam stalno, u različitim situacijama.
Prilog 1. Abecedni popis i opis dramskih aktivnosti u njihovom osnovnom, izvornom obliku
| Naziv izvorne dramske aktivnosti | Opis dramske aktivnosti |
| Branje (dobrih) osobina | Učenici se rasporede po prostoriji i gibaju se u ritmu lagane glazbe. Voditelj nabraja osobine, a učenici se propinju ubrati osobine koje cijene/imaju/žele imati/žele da ih njihovi prijatelji imaju… |
| Brojanje 1, 2, 3 | Učenici su podijeljeni u 3 skupine. Svaka skupina jedan je broj – jedan, dva ili tri. Zatim slijedi brojanje, svaka skupina izgovara svoj broj, a nakon toga učiteljica nasumično pokazuje na skupine – skupina na koju učiteljica pokaže, izgovara svoj broj (3-2-1, 2-1-3, 1-3-2…). Nakon toga, prva se skupina dogovara za pokret i zvuk koji će proizvesti umjesto svoga broja. Slijedi ponovno brojanje, no ovoga puta, kada učiteljica pokaže na prvu skupinu, ta će skupina izvesti svoj zvuk uz dogovoreni pokret. Ista su pravila za skupinu broj dva i tri. Učiteljica naizmjenično pokazuje na skupine, a skupine izvode dogovoreni zvuk i rade određeni pokret. U početku se skupine izmjenjuju sporije, a kasnije se može ubrzati. |
| Frankestein | Učenici stoje u krugu, a jedan od njih je Frankenstein. On hoda polako s ispruženim rukama i pokušava nekoga iz kruga primiti za vrat. Ograničenje koje ima je da ne smije naglo mijenjati smjer i da ne smije daviti, tj. primiti prve do sebe. Ostali igrači mogu spašavati jedni druge. Kada igrač uoči da Frankenstein ide prema njemu, on uspostavlja kontakt isključivo očima s drugim igračem iz kruga. Ako ga drugi igrač uoči i glasno kaže njegovo ime, onda je prvi igrač spašen. Može se igrati na ispadanje, a tada zadnja dva igrača koja ostanu pitanje pobjednika rješavaju igrom Pi-pi-pi-pi. Igra Pi-pi-pi igra se tako da suprotstavljene strane duboko udahnu i na dogovoreni znak gledajući se u oči počnu izgovarati pi-pi-pi. Pobjednik je onaj koji duže izdrži da bez udisaja govori pi-pi-pi i koji duže ostane ozbiljan. |
| Improvizacija u malim skupinama | Voditelj zadaje zadatak za improvizaciju, sudionici se dijele u male skupine i uz više ili manje vremena za pripremu igraju improvizaciju. Ova vrsta improvizacije može se organizirati na dva načina: Sudionici u malim skupinama igraju sami za sebe (skupine se ne gledaju međusobno).Nakon odgovarajućeg vremena za pripremu, jedna po jedna mala skupina igra pred ostalima. Nakon što jedna skupina odigra svoju improvizaciju pred drugima, napravi se kratak razgovor – što smo vidjeli, kako je skupina izvela svoju improvizaciju (jesu li bili jasni i razumljivi), što nam ta improvizacija znači. Važno je da ovi komentari budu pozitivno intonirani. |
| Krug raspoloženja | Može se provoditi pojedinačno ili grupno, a poanta je da se zadana riječ izgovara u različitim raspoloženjima (hrabro, preplašeno, cool, lijeno, svečano, zaplakano, uzbuđeno, razočarano, ljuto, živčano, samouvjereno, zaljubljeno, nježno, slabašno, party, reperski, tajnovito, misteriozno, strašno…). |
| Ovo nije zeleni trokut | Igra se u krugu. Uzme se papirnati trokut zelene boje (ili bilo koje druge), uz izjavu: “Ovo nije zeleni trokut, ovo je…” Umjesto da sudionici kažu što to može biti, oni to trebaju pokazati – netko će možda krenuti zagristi u trokut kao da se radi o komadu pizze, dok će netko drugi glumiti da je posrijedi maramica u koju puše nos. Važno je naglasiti da se ne radi o pantomimi, već se treba dati predmet koji se uistinu koristi na način na koji bismo koristili onaj koji smo zamislili. Osim poznatih predmeta, možemo možda zamisliti i neke nepostojeće predmete – zeleni trokut može npr. postati vanzemaljski štit protiv gama zraka! Na isti se način može koristiti i neki drugi predmet – recimo boca vode, stolac ili šal – koji se postavi u sredinu kruga, s mogućnošću da bilo tko s idejom može ući i pokazati što je zamislio. |
| Reci to brojevima | Provodi se u paru. Vodi se “razgovor” brojevima: to može biti brojanje od jedan nadalje ili izgovaranje potpuno arbitrarnih brojeva, no kroz brojeve treba emulirati razgovor. Voditelj može zadavati različite emocije (ljubav, strah, gađenje itd.) koje trebaju davati ton razgovoru. |
| Riješi se lopte | Voditelj čita rečenice, a učenici ih nadopunjavaju odgovorima. Ako učenik ili učenica ne zna odgovor, nastavlja dok ne odgovori točno. Igra se igra u ograničenom vremenu, npr. 1 min. Učenik ili učenica kod koje se zatekne lopta kad vrijeme istekne dobiva neki zadatak. |
| Vjetar puše | Igra se u krugu. Varijacija je na igru Voćna salata, koja se prvenstveno koristi kako bi se grupe koje sadrže neki vid podgrupa ili grupica učinile mješovitijima. U voćnoj salati svakoj se osobi u krugu dodijeli određeno voće (npr. kruška, jabuka, ili šljiva), jedna je osoba u krugu i jedan je stolac manje. Kada osoba u sredini kaže naziv voća (primjerice “jabuka”) svi na koje se ono odnosi trebaju ustati sa stolca i naći novo mjesto. Tko ostane bez stolca, zadaje novo voće, ili, pak, kaže “voćna salata” – što je znak da svi trebaju zamijeniti mjesta. Varijacija “vjetar puše” se igra po sličnom principu, ali osoba u sredini umjesto voća treba reći “vjetar puše, vjetar puše za sve one koji…”, te nadopuniti rečenicu. Dopune podjednako ovise o grupi i voditeljima – to može biti npr. “za sve koji imaju na sebi traperice”, ali i “za sve koje su u školi nekad ismijavali.” |
| Voćna salata | Sudionici sjede u krugu. Svaki od njih jedno je voće (kruška, jabuka, šljiva…). Jedan od sudionika nema stolac. Da bi sjeo, proziva jednu vrstu voća. Sudionici koji su imenovani tom vrstom voća mijenjaju stolce (ne smiju se vratiti na svoj stolac). Sudionik koji traži mjesto može viknuti i: „Voćna salata!“ i tada svi igrači mijenjaju svoja mjesta. Ova igra može se igrati i u varijanti s poželjnim osobinama, vrstama riječi, glagolima po predmetu, vidu, matematičkim pojmovima i sl. |